PROSCI U REDU SNIMANJE BILANCE SPLITSKE NOVČARSKE KUĆE DOSAD OBAVILA ČETIRI POTENCIJALNA KUPCA

KNJIGE Splitske banke već su pročešljali mađarski OTP, portugalski Millennium, francuski Societe General i belgijska KBC banka, a poljski PKO i NB Grčke na redu su ovih dana

Ovog tjedna dubinsku provjeru poslovnih knjiga HVB Splitske banke provjeravaju bankovni stručnjaci belgijskog KBC-a i poljskog PKO-a, a sljedećega će postupak due diligence provesti Nacionalna banka Grčke. Hrvatska poštanska banka, kako saznajemo, odustala je od due diligence, a time po svemu sudeći i od kupnje najveće dalmatinske novčarske kuće i jedne od šest vodećih u Hrvatskoj s više od 400 tisuća klijenata i tržišnim udjelom od 10 posto. Ranije su već, što elektroničkim putem, što u sobi za podatke HVB Splitske banke, poslovanje te banke provjeravali portugalski Millennium bcp, mađarski OTP i francuski Societe Generale.

Tako je u igri za kupnju HVB Splitske banke ostalo šest kandidata, a tko će od njih dati obvezujuću ponudu, znat će se sredinom ožujka. Prema mnogim izvorima, najbolji strateški partner bila bi belgijska KBC banka koja djeluje u sastavu KBC grupe s više od 11 milijuna klijenata i više od 50 tisuća zaposlenih. No, njoj je prepreka za ulazak na hrvatsko tržište 34 postotni udjel u Novoj Ljubljanskoj banci. Andre Bergen, predsjednik Uprave KBC-a, svjestan da netko mora učiniti prvi korak da hrvatski štediše više ne čekaju svoj novac, a i da KBC otvori sebi put, iznio je prijedlog o kreditiranju isplate tog duga, pa je Bruxelles sada u očekivanju reakcija Zagreba i Ljubljane.

Na upit da komentiraju ponudu čelnika belgijskog KBC-a Andrea Bergena, koji je iskazao spremnost svoje banke da povoljno kreditira isplatu zamrznute stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci, iz Hrvatske narodne banke dobili smo kratak odgovor: "Neprenesena devizna štednja stvar je privatno-pravnog odnosa između Ljubljanske banke i njezinih štediša." Tim stavom HNB očito smatra neprihvatljivim prijedlog Bergena da kredit od 160 milijuna eura za povrat duga štedišama odobri vladama Slovenije i Hrvatske, svakoj po 80 milijuna eura, jer bi na taj način Vlada RH bila uvučena u plaćanje duga za koji je odgovorna isključivo Ljubljanska banka, odnosno slovenska država. To pak znači da će guverner Rohatinski vjerojatno ostati čvrst u stavu - dug za licenciju - odnosno da neće dopustiti KBC-u kupnju Splitske banke dok se ne riješi problem neprenesene devizne štednje u staroj Ljubljanskoj banci, budući da KBC ima vlasnički udjel u njezinoj novoj sljednici.

UniCredit je naime vlasnik vodeće hrvatske novčarske kuće, Zagrebačke banke, pa mu je itekako stalo da zadrži dobru poziciju u Hrvatskoj.