Deponiranje strane robe u Hrvatskoj, otvaranje tvrtki u stranom vlasništvu i prodaju hrvatskih nekretnina strancima, sve to omogućuje Zakon o strancima.

Godišnju kvotu radnih dozvola određuje Vlada na prijedlog Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dok kvota za izdavanje poslovnih dozvola nema ograničenja. Upravo zbog toga velik broj stranaca dolazi u Hrvatsku, putem nedavno otvorenog servisa Hitro.hr otvara tvrtku, dobiva poslovnu dozvolu i time ostvaruje razne pogodnosti, primjerice kupnju nekretnine ili otvaranje tvrtke koja se bavi preprodajom hrvatskih nekretnina stranim državljanima, kockarnice...

Primjerice, na burzi rada u Hrvatskoj ima više od 20.000 nezaposlenih trgovaca, a stranci mogu dobiti poslovne vize i baviti se u Hrvatskoj trgovinom.

Zanimljivo je i to da radne dozvole za strance, za koje postoji određena kvota, izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova koje se ne bavi ni demografijom niti hrvatskim tržištem rada, umjesto da ih izdaje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje.

Ipak, najopasnije za hrvatsko gospodarstvo su poslovne dozvole, jer njima stranci dolaze slobodno u Hrvatsku što direktno pogoduje uvozu strane robe i izvoznom deficitu.

Stranci za oko 3700 kuna i za petnaestak dana u Hrvatskoj putem servisa Hitro.hr otvore što žele. Poslovna dozvola izdaje im se na dvije godine, a moguće ju je produžiti na još dvije godine, nakon čega mogu ishoditi i trajnu boravišnu dozvolu, što u slučaju radnih dozvola nije slučaj. Ako stranac ishodi radnu dozvolu, MUP mu izdaje samo privremenu boravišnu dozvolu.

Zakonom o strancima sami smo dopustili deponiranje strane robe, a ne kapitala u Hrvatsku, jer stranci koji otvaraju tvrtku ne moraju uopće imati velik kapital.

Uzroke tome možemo tražiti u jeftinoj radnoj snazi. Pritom, činjenica je da je Kina nakon Sjedinjenih Američkih Država, po ostvarenom bruto domaćem proizvodu, najveće gospodarstvo na svijetu. Analizirajući strukturu robne razmjene Hrvatske i Narodne Republike Kine u 2005. vidljivo je da je Hrvatska čak 96 puta više robe uvezla, nego što je izvezla. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz iz NR Kine zauzima šesto mjesto u ukupnom uvozu Hrvatske s udjelom od 4,7 posto.

Iz Kine najviše uvozimo strojeve za automatsku obradu podataka i njihove jedinice, radio-telefonske odašiljače i televizore, dok se, primjerice kostimi, jakne i haljine nalaze tek na 11. mjestu. Hrvatska u Kinu najviše izvozi lijekove i instrumente, aparate i strojeve za mjerenje.

U uvoz robe iz Kine spadaju i razne zapadne modne marke odjeće i obuće proizvedene - u Kini. Riječju, robu iz Kine ne drže samo kineski trgovci kojih je sve više (primjer zagrebačkog naselja Kajzerica), nego ju se, bitno jeftiniju od domaće, može naći u skoro svim trgovinama u Hrvatskoj. Podaci o kineskim tvrtkama i proizvodima na hrvatskom tržištu nisu transparentni, jer su prema Zakonu o službenoj statistici povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu.