Večernji list: 28. 02. 2006.

Počelo suđenje po tužbi BiH protic SCG za genocid

DEN HAAG - Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu u ponedjeljak je počelo suđenje u postupku pokrenutom 1993. tužbom Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid, kao prvi proces takve vrste pred najvišim sudskim tijelom UN-a.

Predsjednica suda, britanska sutkinja Rosalyn Higgins koja je nadležna za predmet, na početku je sažeto prikazala ''složenu procesnu povijest spora između BiH i SCG'' i predstavila raspored iznošenja usmenih argumenata i saslušanja svjedoka i vještaka, koji će ukupno trajati deset tjedana, do 9. svibnja.

''Ovdje smo jer su vlasti u Beogradu povele nesrpsko stanovništvo BiH na put u pakao, posut mrtvima, uništavanjem obitelji, vjerskih objekata, imovine, kuća, gradova i sela, svih uvjeta za život'', rekao je u uvodnoj riječi pravni zastupnik BiH Sakib Softić.

Argumenti koje će pred sudom iznijeti BiH vodit će zaključku da je SCG prekršila Konvenciju UN o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i druge međunarodne norme, rekao je Softić.

Za 13 godišnje razdoblje od podnošenja tužbe do suđenja okrivio je ''taktiku odugovlačenje'' SCG. Također je upozorio da je u SCG prisutno negiranje zločina u BiH, uključujući i Srebrenicu, što je po njemu i dio strategije obrane SCG u sporu.

BiH po njegovim riječima ne traži kažnjavanje pojedinaca, već u interesu izliječenja ratnih rana traži odštetu za žrtve ''etničkog čišćenja koje je u BiH bilo istovjetno genocidu''.

Naglasio je kako ostvarenje pravde u sporu pred ICJ-om ima ''ogromnu važnost za njegovu zemlju, za državu BiH i njezine građane''. Razorni val nasilja koji je 1992. zahvatio BiH usporedio je s ''tsunamijem'', ističući da su zločini i progon nesrpskog stanovništva, potaknuti iz Beograda, uništili sam multietnički karakter BiH, mladost nekoliko njezinih generacija i veliki dio njezinog nesrpskog stanovništva.

''Mir i sigurnost ne mogu se uspostaviti bez izvršenja pravde'', kazao je Softić.

Drugi zastupnik BiH, Phon van den Biesen, najavio je da se idućih tjedna neće raditi o ugodnom iznošenju argumenata pred sudom, već će biti riječi o ''dugotrajnom, odvratnom, genocidnom napadu protiv ljudi čija je jedina greška bila što nisu Srbi''.

Kazao je kako je cilj srpske agresije u BiH bio da se ''u cijelosti ili djelomice uništi vjerski ili etnički određena skupina ljudi'', što je definicija genocida iz Konvencije UN-a.

Od 15 sudaca ICJ-a zatražio je da ''oružani, genocidni sukob u BiH sagledavaju u cijelosti'', te najavio da će optužba na taj način iznositi argumente. Također je najavio da će optužba u sporu koristiti tisuće dokaza i presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), ''posebno dokaze tužitelja ICTY-a u postupcima protiv optuženih iz SCG i njihovih suučesnika iz RS''.

''Ne samo ljudi u BiH nego i ljudi svijeta imaju pravo vidjeti da pravda djeluje i da će se pružiti zadovoljština žrtvama grubog kršenja međunarodnih normi'', kazao je Van den Biesen.

On je također kritizirao taktiku odugovlačenja SCG u sporu pred ICJ-om, a protutužbu za genocid nad bosanskim Srbima koju je Beograd podnio 1997. a povukao 2001., nazvao je ''uvredljivom''.

Najavio je da će u dokazivanju odgovornosti SCG za genocid dokazivati kako je pripreman i provođen koncept Velike Srbije ne samo u BiH, već i u ratovima u Hrvatskoj i na Kosovu.

Govoreći o okupaciji jedne trećine teritorija Hrvatske 1991-95. on je citirao navode iz presude ICTY-a Milanu Babiću, posebno dijelove o sudjelovanju snaga iz Srbije u progonu Hrvata.

Tijekom 13 godina koliko je proteklo od podnošenja tužbe 20. ožujka 1993. do glavne rasprave, zastupnici tužitelja i tuženog su u dva kruga iznosili pisane argumente u sporu, a SCG je gotovo cijelo vrijeme nastojala osporiti nadležnost ICJ-a za tužbu. Iako se sud 1996. proglasio nadležnim, SCG i dalje osporava njegovu nadležnost s čime će nastaviti i na suđenju.

Uoči početka suđenja ispred UN-ove Palače mira u Den Haagu, sjedištu ICJ-a, okupilo se stotinjak prosvjednika iz BiH, uključujući i žene iz Srebrenice, te građana BiH iz Nizozemske i Njemačke koji su transparentima i zastavama BiH došli izraziti podršku tužbi svoje zemlje.

Republika Hrvatska je 2. srpnja 1999. također podnijela tužbu za genocid protiv Srbije i Gore Gore pred ICJ-em. U tom predmetu, koji se po nizu elemenata razlikuje od tužbe BiH, ICJ još nije donio odluku o svojoj nadležnosti. Početak suđenja u predmetu BiH protiv SCG danas je u Palači mira pratio i hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Frane Krnić.

ICJ je osnovan 1946. kao najviše sudsko tijelo UN-a zaduženo za rješavanje pravnih sporova među državama i davanje mišljenja međunarodnim organizacijama i agencijama. Čini ga 15 sudaca, koje Vijeće sigurnosti UN-a svake tri godine bira na devetogodišnji mandat. Uoči početka suđenja u predmetu BiH-SCG četiri nova suca položila su svečanu prisegu.

(Hina)

Zastupnik BiH počeo dokazivati ulogu Beograda u genocidu

DEN HAAG - Bosna i Hercegovina će pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u sporu protiv Srbije i Crne Gore, dokazivati da je genocid protiv njezina nesrpskog stanovništva u ratu 1992-95. počinjen uz puno angažiranje Beograda, po istoj matrici kao u Hrvatskoj i na Kosovu, pokazao je u ponedjeljak u nastavku prve sjednice zamjenik pravnog zastupnika BiH, nizozemski odvjetnik Phon van den Beisen.

Vlasti u Beogradu su od 1991. do 1999. bile angažirane na projektu uništenja drugih etničkih skupina na području bivše SFRJ na kojem su željele stvoriti jedinstvenu srpsku državu odnosno Veliku Srbiju, rekao je Van den Beisen, ističući da se ista matrica primjenjivala u agresiji na Hrvatsku, na BiH i na Kosovu.

Beograd je pokrenuo genocidni napad nakon što je BiH proglasila neovisnost, a JNA je prethodno naoružala bosanske Srbe, kazao je Van den Beisen.

"Opskrba i financiranje Republike Srpske, kao i tzv. RSK u Hrvatskoj, odvijala se iz Beograda cijelo vrijeme etničkog čišćenja od 1992-95. Čelnici s Pala i iz Knina slali su zahtjeve za ogromne svote zbog kojih su vlasti u Beogradu tiskali novac", rekao je.

Ukazao je i na druge načine na koje je Beograd bio pokrovitelj genocida u BiH, posebno osnivanjem i naoružavanjem paravojnih skupina pod okriljem MUP-a Srbije.

"Paravojne postrojbe vodili su Jovica Stanišić i Franko Simatović iz SDB-a Srbije, Vojislav Šešelj i Arkan. Ti ljudi i njihove postrojbe, poznate po okrutnosti, djelovali su u uskoj suradnji s JNA u Hrvatskoj, u Vukovaru, a nastavili su u BiH s vojskom RS sve do Srebrenice", rekao je Van den Beisen.

Kao dokaz uloge Beograda u zločinu citirao je izjave Slobodana Miloševića, Ratka Mladića, i dokumente SRJ o isporukama oružja, streljiva i vojne opreme bosanskim Srbima, pod službeno propisanim terminom "humanitarne pomoći".

Srbi su brzo zauzeli 70 posto teritorija BiH na kojem su pristupili etničkom čišćenju u kojem je po njemu ubijeno 142 tisuće ljudi a 745 tisuća ih je raseljeno. U svim općinama Srbi su osnivali logore, posebno logore za žene u kojima su vršena masovna silovanja. S ciljem sprječavanja povratka nesrpskog stanovništva uništavani su njihovi vjerski objekti, pa je tako na zauzetim područjima srušeno ili teško oštećeno gotovo 100 posto džamija i 75 posto katoličkih crkava, kazao je Van den Beisen dokazajući kako je na djelu bio genocidni koncept.

Cijelo vrijeme etničkog čišćenje trajala je opsada Sarajeva s ciljem "da se onemogući postojanje države BiH" i život stanovnika grada učini nemogućim, dodao je.

Iznošenje argumenata predstavnika BiH nastavlja se idućih šest dana, nakon čega će isto vrijeme za protuargumente imati SCG.

U pravnom timu BiH, u kojem je Sakib Softić pravni zastupnik a Van den Beisen njegov zamjenik, za savjetnike je angažirano 15-ak profesora međunarodnog prava iz Francuske, Italije, Norveške, SAD, Velike Britanije i Australije.

S druge strane, uz zastupnika Radoslava Stojanovića, profesora s Pravnog fakultata u Beogradu, u timu SCG je inozemnih pravnika manje dok istaknuta mjesta zauzimaju visoki dužnosnici MVP-a.

(Hina)