Vjesnik: 07. 03. 2006.

Nižim časnicima plaća pala za 1000 dolara

Danas se isplati ploviti isključivo zapovjednicima i upraviteljima stroja, te prvim časnicima, koji imaju plaću od 5000 dolara i više, a zapovjednici i više od 15.000 dolara

RIJEKA – Zbog visokog standarda u mnogim zemljama teško nalaze načina kako potaknuti domaće stanovništvo na plovidbu, odnosno na upis u pomorske škole i fakultete. Slično se već primjećuje i u Hrvatskoj, kojoj je pomorac »do jučer« bio jedan od najboljih izvoznih proizvoda, bez obzira što naši standardi ni izdaleka ne dostižu skandinavske ili britanske.

Taj problem nije kod nas na vrijeme prepoznat, jer se dugo mislilo da zanimanje za upis u pomorske škole opada (u posljednjih petnaestak godina) zbog propasti pola domaće trgovačke flote. Međutim, razvidno je da je sve manje mladih koji su spremni čak i za višestruko veću plaću od one na kopnu godišnje ploviti osam i više mjeseci. Sve to se događa u vrijeme kad se svjetska pomorska flota povećava što traži mlade suvremeno obrazovane pomorske časnike. U Hrvatskoj od 27.000 pomoraca je 12.800 časnika, koji su vrlo cijenjeni na svjetskom tržištu radne snage.

Samo unutar Europske unije ima 450.000 pomoraca, a na tom tržištu već duže vrijeme nedostaje blizu 35.000 pomorskih časnika. Ulaskom desetak novih zemalja u EU prije dvije godine to tržište je bogatije za 40.000 novih pomoraca s tim da ih samo Latvija ima 22.000, a Slovenija 630 pomorskih časnika i 800 pomoraca drugih zanimanja. Zbog velikog priliva pomorskih časnika iz bivših socijalističkih zemalja istočne Europe i bivšeg SSSR-a, u minulih petnaestak godina, znatno su smanjene plaće drugim i trećim časnicima palube i stroja, pa se Hrvatima i sve manje isplati ploviti. Naime, ti časnici imaju mjesečnu plaću od oko 2500 dolara, što je za 1000 dolara manje nego prije dva desetljeća. Danas se isplati ploviti isključivo zapovjednicima i upraviteljima stroja, te prvim časnicima, koji imaju plaću od 5000 dolara i više, a zapovjednici i više od 15.000 dolara.

Na brodovima koji imaju ugovor s Međunarodnim sindikatom transportnih radnika (ITF), osnovna plaća kormilara iznosi 1550 dolara, i prema njoj bi se trebale određivati plaće drugih članova posade. Za tu plaću mogu ploviti recimo Filipinci, Ukrajinci ili Rumunji, ali ne i hrvatski pomorci, jer su u tim zemljama troškovi života osjetno niži nego kod nas. Jer, ako pomorac u godini šest mjeseci plovi, a šest je kod kuće, onda je njegova mjesečna plaća kroz godinu 775 dolara, a to je skroman iznos koji se može zaraditi i kod kuće i na kopnu, s tim da je čovjek kod kuće, a ima plaćene i sve doprinose. Norveška, koja ima isti broj stanovnika kao i Hrvatska, sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća imala je 60.000 pomoraca, a danas ih ima otprilike 27.000, dakle kao i Hrvatska.

Razvijenim zemljama odavno se događa da imaju moćnu trgovačku i putničku flotu, ali na njoj sve manje svojih pomoraca, što bi se uskoro moglo dogoditi i nama, s obzirom da se naša flota oporavlja, a mladih školovanih kadrova je sve manje. Među onima koji se školuju na pomorskim fakultetima sve je pak manje onih koji po završetku studija kane ploviti. Danas ploviti znači izdržati na brodu u prosjeku deset godina, a potom se zaposliti na kopnu.

Školovanje prema bolonjskom procesu učinit će pomorske časnike još konkurentnijim pri zapošljavanju na kopnu, a to je važno znati svakom mladom čovjeku koji bar dio života kani provesti na brodu.

Od ostalih pomoračkih zanimanja, u ovom trenutku isplativo je ploviti kao električar ili elektroničar, jer se njihove plaće u uglednijim brodarskim kompanijama kreću od 4000 dolara na više. Ministarstvo mora osiguralo je milijun kuna za stipendiranje srednjoškolaca i studenata na pomorskim školama i fakultetima.

Damir Herceg