Vjesnik: 07. 03. 2006.
Za 200.000 smanjen broj neriješenih predmeta
Unatoč pozitivnim trendu i smanjivanju zaostalih predmeta, Vrhovni sud lani je riješio 10 posto, Visoki trgovački dva, a Visoki prekršajni čak 26 posto manje spisa nego 2004. godine
Prošle godine Vrhovni sud riješio je gotovo deset posto manje predmeta nego 2004. Visoki trgovački sud ostavio je za dva posto više predmeta u ladicama nego godinu dana prije. Najveći zaostatak zabilježio je Visoki prekršajni sud - 26 posto. Kako je moguće da su najviši sudovi u Hrvatskoj podbacili?
Statistika koju upravo objavljuje Ministarstvo pravosuđa pokazuje da je lani u odnosu na 2004. zaostatak neriješenih predmeta smanjen 8,29 posto. Kad se iz statistike ukupnog pravosuđa izuzmu prekršajni sudovi, taj je postotak i veći - 15 posto. To znači da su sudovi prošle godine u ladicama neriješenih predmeta imali 200.000 spisa manje nego godinu prije. Dakle, zaostatak je 1,117.031 spis u odnosu na 1,315.599 predmeta u ladicama.
Najveći učinak za tu pozitivnu statistiku polučili su trgovački i općinski sudovi. Prvi su smanjili broj neriješenih predmeta s 41.000 na 23.000 neriješenih spisa. Općinski sudovi, pak, spustili su broj neriješenih spisa ispod famozne brojke od milijun neriješenih predmeta. Kako su to učinili?
Najveće pomake općinski sudovi učinili su u ovršnim i zemljišno-knjižnim predmetima. Prvi su smanjeni za 56, a drugi za 33 posto. Ministarstvo pravosuđa objašnjava da je riječ o činjenici što su u ta dva područja provedene i najtemeljitije zakonske promjene, promjene u organizaciji i nadležnosti za rješavanje tih predmeta.
Zakonski, trgovačkim sudovima su nova zakonska rješenja pomogla da postignu taj rezultat.
U ostvarenju očekivanog smanjenja neriješenih predmeta podbacili su županijski sudovi, te spomenuta tri visoka suda, u trgovačkom i prekršajnom sudovanju, te Vrhovni sud. Ukupno, njihovi su se zaostaci popeli na broj 20.258 neriješenih spisa. Zašto? Zato što je priljev novih predmeta na Vrhovni sud bio najveći, i to u 36 posto novih spisa. Zatim, županijski sudovi su svojim podbačajem opravdali razgovore o smanjenju broja sudova te vrste, jer im je povećanje broja predmeta od 1,5 posto dvostruko manji od broja neriješenih predmeta - 3,5 posto. Isti kriterij mogao bi se odnositi i na trgovačke sudove kad oni ne bi ostvarili smanjenje broja neriješenih predmeta za 44 posto.
Zapravo, isprika za Vrhovni sud bila bi u činjenici da je zaprimio 2005. godine 36 posto više predmeta nego godinu prije. Onda je i logično da ih je riješio gotovo deset posto manje nego u istom razdoblju godinu prije. Međutim, pravosudna statistika pokazuje pozitivan trend: ukupan broj neriješenih spisa smanjen je za spomenutih osam odnosno 15 posto, tj. 200.000 spisa. Nakon dugo godina gomilanja to je golem korak naprijed.
Vlado Rajić