Glas Istre: 09. 03. 2006.

SVE JE VEĆE NEZADOVOLJSTVO KORISNIKA OBITELJSKIH MIROVINA ZBOG ODLUKE VLADE DA IM SE NEĆE ISPLAĆIVATI POVRAT DUGA

Prevarene 43 tisuće umirovljenika

Dug korisnicima obiteljskih mirovina ne spominje se, već se koristi termin obeštećenje, zbog čega je dio korisnika zatražio ocjenu ustavnosti te zamjene termina • Umirovljenici su ogorčeni odlukom Vlade da zanemari njihova potraživanja

ZAGREB - Daleko od očiju javnosti kulminira nezadovoljstvo umirovljenika načinom na koji se Vlada premijera Ive Sanadera namjerava riješiti tereta duga prema obespravljenima. Korisnici obiteljskih mirovina, njih 43 tisuće, prošli su najgore u zamišljenom i još neprovedenom modelu povrata duga, u kojem se, usput rečeno, riječ dug uopće ne spominje. Dug umirovljenicima zamijenio je termin »obeštećenje«, što na prvi pogled u cijeloj toj priči ne igra veliku ulogu. O toj će zamjeni termina, međutim, po svemu sudeći, raspravljati Ustavni sud, budući da je nekolicina nezadovoljnih i upornih umirovljenika i tu »dosjetku« Vladinih pravnika predala na ocjenu ustavnosti.

Priču o ustavnosti zakona zasad je zasjenila Vladina odluka da u postojećim zakonskim okvirima zanemari potraživanja 43 tisuće obiteljskih umirovljenika, čime im je nanesena silna nepravda.

Morbidno, ali istinito

Jedna od oštećenih zove se Lenka Žagar i ima mjesečnu mirovinu od 2.700 kuna. Njezin je muž umro 11. siječnja 2004., prije donošenja Zakona o provedbi odluke Ustavnog suda o povratu duga umirovljenicima od 5. kolovoza 2004., zbog čega je gospođa Žagar ostala bez svog novca. Apsurdno i morbidno, ali istinito - gospođa Žagar ostvarila bi pravo na obeštećenje da joj je muž umro sedam mjeseci kasnije, poslije donošenja toga zakona. Ovako neće dobiti ni lipe, premda je država 1993. godine nezakonito smanjila i njezinu i muževu mirovinu.

- To je žalosno! I meni bi dobro došla svaka kuna, i ja sam umirovljenica, i meni su nezakonito smanjili mirovinu. Nisam dobila nikakav obračun, a u udruzi umirovljenika savjetovali su mi da podnesem zahtjev da bih napismeno dobila da mi država ne duguje ništa. S tim mogu ići na sud, ali ja za sud nemam novca. Imam 80 godina i teško da ću doživjeti da mi sud prizna pravo, kaže umirovljena medicinska sestra Lenka Žagar, požalivši se da se osjeća prevareno.

Nezadovoljni i u HSU-u

S istim se problemom suočila umirovljenica Željka Radović. Prema njezinim proračunima, morala je dobiti 19 tisuća kuna obeštećenja, ali neće ih dobiti jer je svojevremeno odlučila uzeti obiteljsku mirovinu zbog 250 kuna razlike.

- Bila sam na HZMO-u, gdje su mi rekli da sam se onoga trenutka kada sam odlučila uzeti muževu mirovinu odrekla svega - i povrata duga i svoje mirovine. Kada sam uzimala obiteljsku mirovinu, o tome međutim uopće nije bilo riječi. Oni su me prevarili, kaže umirovljenica, podsjećajući da joj je država umanjivala mirovinu i da dug ipak postoji, priznao ga netko ili ne.

Dok Vlada premijera Sanadera dug umirovljenicima danas spominje samo kada se želi pohvaliti da je riješila taj problem, umirovljenici sve manje vjeruju da će ikada vidjeti svoj novac. Nezadovoljstvo cjelokupnim načinom povrata duga može se naći čak i u redovima Hrvatske stranke umirovljenika, koja je zajedno sa Sanaderovim timom osmislila aktualni model obeštećenja. Da umirovljenici više ne vjeruju ni Vladi ni sebi samima, najbolje govori podatak da je na anketno pitanje HSU-a »Vjerujete li da se Vlada RH trudi riješiti umirovljeničke probleme« negativno odgovorilo čak 97,27 posto ispitanih umirovljenika.

L. TOMIČIĆ