SALZBURG - Ministri vanjskih poslova Europske unije počeli su jučer na neformalnom zasjedanju u Salzburgu raspravu o palestinskom problemu, iranskoj krizi i dijalogu Zapada s muslimanima, a danas će raspravljati o zapadnom Balkanu. Europska unija suočena je sa snažnim otporima daljnjem širenju i potrebom unutarnje konsolidacije nakon neuspjeha donošenja europskog ustava, ponajprije iz Francuske, ali i drugih europskih zemalja.

- Ne treba požurivati, ali ni kočiti ni odugovlačiti, istaknula je Plassnik odgovarajući na pitanje o smanjenim mogućnostima EU-a da prihvaća nove članice. »Unija mora biti sposobna prihvatiti novu članicu«, smatra Plassnik. Poručuje da je proširenje na zapadni Balkan u interesu i zemalja zapadnog Balkana, ali i Europske unije.

Stabilnost na Balkanu pitanje je europske sigurnosti i Europi nije u interesu nestabilnost između Italije, Grčke i Austrije. Važno je pritom da zemlje zapadnog Balkana uspostave pravnu državu i zakonski sustav koji je pouzdan i predvidiv, da se bore protiv organiziranog kriminala i korupcije, pri čemu im Unija stoji na raspolaganju za svaku pomoć. Spomenula je 11 zajedničkih konferencija na ministarskoj razini, od kojih će se takva konferencija na temu obrazovanja idućega tjedna održati u Beču. »Uvjerena sam da je uključenje balkanskih država u EU dio ponovnoga ujedinjenja Europe«, rekla je.

Plassnik ni jednom nije spomenula Hrvatsku, što je dobro ako se zna da Austrija izbjegava spominjati Hrvatsku u kontekstu zapadnog Balkana budući da je Hrvatska već počela pregovore koji će rezultirati punopravnim članstvom.

Plassnik i Rupel zagovarali su liberalizaciju viznog režima, ističući »apsurdne« podatke po kojima 70 do 80 posto mladih Srba među studentskom populacijom nije putovalo izvan granica svoje zemlje, dok mladi Bosanci lakše putuju u Saudijsku Arabiju ili Pakistan nego u zemlje EU-a.

Europskim ministrima vanjskih poslova EU-a danas će se pridružiti kolege iz procesa stabilizacije i pridruživanja, među kojima su i hrvatska ministrica Kolinda Grabar-Kitarović i turski šef diplomacije.

Međutim, rješenje sukoba između Hrvatske i EU-a oko zone slobodne trgovine već se nazire. Naime, Pakt za stabilnost Erharda Buseka, koji je i inicirao stvaranje balkanske slobodne zone, kojim bi se 31 postojeći sporazum zamijenio jednim jedinim, priopćio je da će problem biti riješen kada sve zemlje zapadnog Balkana uđu u CEFTA-u. Dakle, i Pakt za stabilnost prihvatio je ideju premijera Ive Sanadera koji je Busekovoj zoni suprotstavio proširenje CEFTA-e. Već 6. travnja u Bukureštu će se sastati premijeri Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Moldavije, Rumunjske, SCG-a i Makedonije, uz predstavnike Kosova, na poziv rumunjskog premijera i koordinatora Pakta za stabilnost Erharda Buseka, da bi inicirali pregovore kojima će se postići zona slobodne trgovine putem proširenja CEFTA-e.

Denis ROMAC

Prema riječima neimenovanog diplomata, Francuska se suprotstavlja austrijskom stavu o europskoj perspektivi za zemlje zapadnog Balkana, zauzimajući se da u završni tekst sastanka u Salzburgu uđe formulacija po kojoj bi zemljama zapadnog Balkana trebalo dati europsku perspektivu, ali da konačna odluka ovisi o »apsorpcijskim mogućnostima Unije«. Prema istom izvoru, i Talijani traže da se u tekst ubaci termin »mogući pristup«. Riječ je prvom pojavljivanju termina »apsorpcijske mogućnosti« kada je riječ o zemljama zapadnog Balkana, a isti je zahtjev Austrija postavljala kada je riječ o pristupanju Turske Europskoj uniji.

Hrvatska mora razumjeti da prijedlog stvaranja zone slobodne trgovine nije uperen protiv nje, rekla je Benita Ferrero-Waldner, povjerenica Europske komisije za vanjsku politiku, koja misli da taj prijedlog predstavlja pravi smjer kojim treba ići europska politika prema zapadnom Balkanu.