Vjesnik: 13. 03. 2006.

O sporovima hrvatskih građana odlučuju naši sudovi

Banka sa sjedištem u inozemstvu, koja tuži našega građanina zbog neplaćanja kredita, mogla bi možda ocijeniti da joj je prihvatljivije da se spor vodi u inozemstvu

ZAGREB - Što će biti sa sporovima hrvatskih građana s bankama koje su u stranom vlasništvu kad Hrvatska uđe u Europsku uniju? Hoće li se sudski postupak, koji hrvatski građanin pokrene protiv banke čije je sjedište, primjerice, u Italiji, i dalje voditi u Hrvatskoj ili će se za to morati putovati u inozemstvo, možda i na neki europski sud? Što ako je banka tužitelj? Na ta pitanja ne postoje jednoznačni odgovori, a pravni stručnjaci ističu da odgovore ne daju pravne stečevine EU-a s kojima moramo uskladiti naše zakonodavstvo.

Dr. Hrvoje Sikirić s Katedre za međunarodno privatno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu ističe da se Europski sud pravde u Luxembourgu ne bavi rješavanjem takvih konkretnih sporova, te nije instanca iznad našeg Vrhovnog suda za financijske sporove.

Europski sud u Luxembourgu samo na zahtjev nacionalnih sudova daje tumačenja europskog prava i osigurava njegovu jedinstvenu primjenu.

No, Sikirić kaže kako je otvorena mogućnost da se ugovaraju posebni sporazumi o mjerodavnosti sudova, što znači da bi naši građani ipak možda morali ići na sud u, primjerice, Rim ako je tamo sjedište banke s kojom se spore.

Stručnjaci napominju da tužitelj, kao jača strana u sporu, može ugovoriti mjerodavnost suda, gdje je to za njega povoljnije, pa dakle i u drugoj državi.

Primjerice, banka sa sjedištem u inozemstvu, koja tuži našega građanina zbog neplaćanja kredita, mogla bi možda ocijeniti da joj je prihvatljivije da se spor vodi u inozemstvu.

Glasnogovornik Hrvatske udruge banaka (HUB) Igor Štefanac, međutim, tvrdi da ulaskom Hrvatske u EU banke ništa neće mijenjati u vođenju sporova sa svojim klijentima.

»Bez obzira na to što im je sjedište u inozemstvu, riječ je o domaćim bankama na koje se primjenjuje domaće zakonodavstvo, što znači i odredbe o stvarnoj i mjesnoj mjerodavnosti«, kaže Štefanac.

Biljana Bašić