Glas Istre: 17. 03. 2006.

EUROPSKI PARLAMENT IZGLASAO NEOBVEZUJUĆE IZVJEŠĆE O STRATEGIJI PROŠIRENJA

Hrvatska pozvana da otvori tržište nekretnina

Zastupnici u parlamentu zatražili da se definiraju zemljopisne granice Unije

STRASBOURG/ZAGREB - Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su jučer u Strasbourgu s 397 glasova za, 95 protiv i 37 suzdržanih, neobvezujuće izvješće o strategiji proširenja u kojem ističu da EU kod budućih širenja mora uzeti u obzir svoje mogućnosti za prijem novih članica te zatražili da se definiraju zemljopisne granice Unije.

Parlament smatra da je »definiranje naravi Europske unije, uključujući njezine zemljopisne granice, od temeljne važnosti za razumijevanje koncepta apsorpcijskog kapaciteta i traži od Komisije da do 31. prosinca 2006. godine podnese izvješće u kojem će izložiti načela koja podupiru taj koncept i poziva Komisiju da uzme u obzir važnost tog elementa u općem vremenskom rasporedu pregovora«.

Zamjena za Sporazum iz Nice

Europski ustav trebao bi zamijeniti Sporazum iz Nice, na temelju kojeg funkcionira današnja Unija i koji je predviđen za 27 zemalja članica, koliko će ih imati nakon ulaska Bugarske i Rumunjske.

Zastupnici pozivaju Komisiju i Vijeće EU-a da ponudi europskim zemljama, koje trenutačno nemaju perspektivu članstva, tijesne multilateralne odnose te ističu da je na zemljama kojima se priznaje perspektiva članstva da odluče hoće li se pridružiti tom multilateralnom okviru kao međukoraku do punog članstva.

Prema službenim dokumentima EU-a, od europskih zemalja koje su sada izvan EU-a, jedino zemlje iz Procesa stabilizacije i pridruživanja ili zapadnog Balkana imaju europsku perspektivu, dok je za ostale zemlje, poput Ukrajine ili Moldavije, namijenjena politika dobrosusjedstva, neka vrsta privilegiranog partnerstva.

Hrvatske slabosti

Parlament »pozdravlja činjenicu da se Hrvatsku može smatrati funkcionirajućim tržišnim gospodarstvom i da će se moći nositi s konkurencijom sve dok nastavlja provoditi svoje reforme; skreće pozornost Hrvatskoj na preostale slabosti poput pretjeranog interveniranja države u ekonomiju i na složena pravila i nedostatke javne uprave koja koči razvoj u privatnom sektoru i na području stranih investicija te da dopusti pristup tržištu nekretnina svim europskim državljanima bez diskriminacije«, kaže se u usvojenom amandmanu na izvješće.

Izvješće Europskog parlamenta o strategiji proširenja u Hrvatskoj ne treba shvaćati dramatično, no ne treba ga prihvatiti niti neozbiljno, smatraju neki krugovi bliski diplomaciji. Stav europarlamenta ne predstavlja mišljenje Europske komisije ni mišljenje Vijeća EU-a, ali, kako se ocjenjuje, odražava raspoloženje koje vlada u parlamentu u pogledu daljnjeg širenja EU-a što ne treba podcjenjivati. To je raspoloženje izazvano i unutarnjim problemima Unije koja želi riješiti pitanje europskog ustava, proračuna te »stresa« koji je nastao nakon najvećeg proširenja u povijesti EU-a. Hrvatska bi se, pak, trebala s jedne strane diplomatski angažirati, a s druge strane poduzeti sve potrebne reforme koje će, ulaskom u izbornu godinu, postati sve teže.

I. FRLAN, Hina