Glas Istre: 27. 03. 2006.

NAKON 1. SIJEČNJA 1999. GODINE MIROVINE SU POSTALE ULAZNICA ZA SIROMAŠTVO

Mirovinska reforma - tvornica bijede

Prosječna mirovina »novih umirovljenika« danas iznosi tek 29 posto od prosječne plaće radnika, dok u europskim zemljama taj udio iznosi oko 78,6 posto

ZAGREB - Prosječno plaćeni radnik s dužim radnim vijekom dobiva manju mirovinu od prosječno plaćenog radnika s kraćim radnim vijekom. Ova računica rezultat je reforme hrvatskog mirovinskog sustava, započete 1998. godine, i jedinstven ovakav slučaj u svjetskim okvirima. Zahvaljujući bizarnom »izumu«, radnici umirovljeni nakon 1. siječnja 1999. godine danas imaju do 30 posto manju mirovinu od svojih kolega umirovljenih po istim uvjetima, prije navedenog datuma, takozvanih »starih umirovljenika«.

Naime, za obračun mirovina država je »starim umirovljenicima« uzimala deset u kontinuitetu najpovoljnijih godina, dok se danas za obračun uzima 30 najpovoljnijih godina radnog staža, što za rezultat ima činjenicu da je najveći broj novoumirovljenih radnika automatski uvršten u socijalno najugroženije slojeve društva. Ostanu li na snazi odredbe započete reforme, većina naših zaposlenih čitatelja, dakle, neminovno će biti gurnuta u siromaštvo. Osobito se to odnosi na radnike koji su stariji od 40 godina, budući da oni neće imati pravo na primanja iz drugog mirovinskog stupa.

»Švicarska formula« ruši mirovine

- Naš mirovinski sustav danas je tvornica bijede. Takva reforma prošla je zahvaljujući našem fatalističkom mentalitetu. Sindikati to nisu prepoznali kao bitno radničko pitanje, a pretpostavljam da je bilo i oportunizma, kako sindikata, tako i akademske zajednice, kaže Jagoda Milidrag Šmid iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Inicijativa sindikata stoga je ponajprije fokusirana na mijenjanje nakazne forme izračuna budućih mirovina današnjih radnika. Ostanu li, pak, stvari onakve kakve danas jesu, udio mirovine u prosječnoj plaći dodatno će padati. Prosječna mirovina »novih umirovljenika« danas iznosi tek 29 posto od prosječne plaće radnika. Na ovom mjestu važno je reći da u europskim zemljama udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi oko 78,6 posto, što je za hrvatske umirovljenike nedostižno. Umjesto da suočena s brojkama Vlada pokuša povećati udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, tim premijera Ive Sanadera promijenio je formulu izračuna mirovina, pa se mirovine više ne usklađuju s rastom plaća, nego s rastom plaća i životnih troškova («švicarska formula«), što će dodatno obarati udio prosječne plaće u prosječnoj mirovini.

Osiguranici bez socijalne sigurnosti

- Danas kad imamo »švicarsku formulu« i »nove umirovljenike«, udio mirovine u radničkoj plaći dodatno će padati. Svaka reforma mirovinskog sustava ima dva jednako važna cilja: s jedne strane financijsku održivost sustava, a s druge - dostojan materijalni položaj umirovljenika. Vi i jeste osiguranik da biste imali socijalnu sigurnost u starosti. Ovakav sustav, pak, definitivno je nepravedan i predstavlja sramotu za sve nas, kako za građane koji to trpe, tako i za političku klasu, kaže Milidrag Šmid.

Bez obzira na sve porazne rezultate reforme koju je Hrvatskoj nametnuo MMF, predstavnici Vlade ne pokazuju da su spremni na bilo kakve promjene.

- Pri jednom mom izlaganju o mirovinskom sustavu, na kojem je bio prisutan i predstavnik Vlade, rečeno nam je da nikakva reforma tek reformiranog mirovinskog sustava ne dolazi u obzir, kaže predstavnica sindikata.

Osim zahtjeva za rješavanjem ovakvog stanja, što predstavlja najbolniju točku mirovinskog sustava, sindikati će tražiti i ukidanje povlaštenih mirovina, te povećanje mirovina povećanjem aktualne vrijednosti mirovine. Najniža mirovina, pak, za ljude s trideset godina radnog staža prema prijedlogu sindikata trebala bi iznositi 40 posto od prosječne plaće u Hrvatskoj.

Ladislav TOMIČIĆ