V
ečernji list: 04. 04. 2006.SLUČAJ SPLITSKA BANKA
Slučaj Splitska banka: Hrvatskoj nova pljuska iz EU zbog nem
araAutor:
S. DE PRATO, D. KNEŽEVIĆZbog nemara hrvatskih vlasti, kako prijašnjih tako i sadašnjih, Belgija i Slovenija u nacrt zaključaka Vijeća za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU, koje će se održati 10. ili 11. ovoga mjeseca u Luxembourgu, ugradile su "poziv" Hrvatskoj da osigura "nediskriminacijski pristup bankama iz svih država članica" na svoje tržište. Sve do potkraj veljače ni Europskoj komisiji ni vladama država članica Zagreb nije rastumačio pljačku ul
ožena novca hrvatskih štediša Ljubljanske banke koju je provela slovenska vlada.Problem iz 2002.
Stanje se zaplelo još 2002., kad je u Novu ljubljansku banku, u čijemu su osnivačkome kapitalu oteti štedni ulozi, ušla velika belgijska banka KBC i počela pokazivati zanimanje za hrvatsko tržište. No, znak za uzbunu nije uslijedio sve do upozorenja belgijskoga ministra vanjskih poslova Karela de Guchta, utjecajnog pripadnika masonske Lože velikoga Istoka koji ni inače nije naklonjen Hrvatskoj, Vladi RH 22. vel
jače, koje je proslijedio i europskome povjereniku za proširenje Olliju Rehnu, da bi odbijanje HNB-a da odobri KBC-u kupnju Splitske banke zbog manjinskoga udjela u NLjB otežalo pristupne pregovore s EU!Tek nakon te prijetnje MVP je sastavio non-paper s hrvatskim stavovima o Ljubljanskoj banci, a HNB na internetu jasno i raskrinkao slovenske teze o tome da pljačku hrvatskih štediša treba naplatiti u postupku nasljeđivanja bivše SFRJ. Premijer Sanader o tome je prošloga tjedna izvijestio i povjerenika Rehna, uručivši mu opširan dosje.
Svi o tome imaju sve potrebne informacije, no svatko ih drukčije interpretira kaže izvor blizak Vladi. Stav je KBC-a da on ne smije biti talac odnosa Hrvatske i Slovenije. Pritom se zaboravlja da je Unicredito taj koji donosi odluku, a da HNB ima konačnu riječ, na koju Vlada ne može utjecati. U nekim se krugovima smatra da je problem možda nastao zbog prebrze reakcije središnje banke.
HNB trebao čekati
Unicredito ima i druge ponude, a jedna je navodno i povoljnija odKBC-ove, pa se najprije moglo pričekati na odluku prodavatelja. U Vladi ocjenjuju neprihvatljivim da se tom situacijom ucjenjuje pregovarački proces. Nezavisni analitičari ističu i da belgijska vlada pritišće EK da bi išla na ruku flamanskom kapitalu.
Ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović potvrdila je da je dobila pismo Pierrea Mirela, direktora u Općoj upravi za proširenje. No njezina je ocjena da u pismu nema političkog pritiska, već da je riječ o "tehničkoj prepisci" u kojoj se traže dodatni podaci.
KBC znao za 1,5 mlrd. duga
Ljubljanska banka Hrvatskoj je dužna 1,5 milijardi i pol eura, na koliko je nakon 15 godina okamaćivanja narastao dug od 857 milijuna njemačkih maraka. Dio duga od štediša je otkupila hrvatska država. Oni koji su se odlučili da pojedinačno istjeraju dug sada potražuju 640 milijuna eura. Da je KBC o tome dugu bio obaviješten, pokazuje i klauzula iz ugovora da za dug štedišama odgovara slovenska država.
UNICREDITOV odabir
U hrvatskoj se vlasti nadaju da talijanski UniCredito, koji Splitsku banku mora prodati ovoga mjeseca kako bi nakon spajanja s HypoVerein Bankom na dopuštenu mjeru smanjio svoj udio na hrvatskome tržištu, ipak neće odabrati KBC-ovu ponudu. No to bi problem tek nakratko odgodilo. Jer KBC koji je inače vrlo solidna banka i, da nema udio u NLjB-u, bila bi osvježenje na hrvatskome tržištu neće odustati od namjere da uđe u Hrvatsku.
HNB: Rizik za KBC
KBC je morao znati kako je NLjB osnovana, kao što je morao znati i o obavezama prema hrvatskim štedišama, stav je HNB-a. U priopćenju u povodu zanimanja Europske komisije za slučaj, piše da je KBC morao znati da je stjecanjem dionica NLjB postao izložen reputacijskom riziku na području RH. To potkrepljuje anketa na 416 ispitanika prema kojoj 88 posto ne bi povjerilo ušteđevinu NLjB ili njezinu suvlasniku ako ne podmiri dug hrvatskim štedišama.