Glas Istre: 07. 04. 2006.

PREMIJERI ZEMALJA JUGOISTOČNE EUROPE DOGOVORILI JUČER U BUKUREŠTU STVARANJE REGIONALNE ZONE SLOBODNE TRGOVINE

Hrvatska ostaje s najsiromašnijima

Područje slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi stvorit će Albanija, Hrvatska, BiH, SCG, Makedonija, Moldavija, Rumunjska i Bugarska. Kad Rumunjska i Bugarska uđu u EU, Hrvatska će ostati u trgovinskoj uniji s najsiromašnijim zemljama Europe

BUKUREŠT - Do kraja godine, a možda i ranije, trebalo bi profunkcionirati jedinstveno tržište Balkana. To su se jučer u Bukureštu dogovorili predsjednici vlada osam zemalja jugoistočne Europe, pokrećući na poticaj Europske unije pregovore o asocijaciji koja bi trebala naslijediti srednjoeuropsku zonu slobodne trgovine CEFTA-u. Predsjedatelj Europskog vijeća, austrijski premijer Wolfgang Schuessel, pritom je naglasio da »treba izbjeći nesporazume i ne pretpostavljati da ovdje obnavljamo Jugoslaviju. Obnova Jugoslavije nije moguća«, rekao je austrijski premijer na završnoj konferenciji za novinare.

Područje slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi stvorit će Albanija, Hrvatska, BiH, SCG, Makedonija, Moldavija, Rumunjska i Bugarska. Njihov multilateralni sporazum o slobodnoj trgovini, koji će biti potpisan nakon što za nekoliko mjeseci završe pregovori, zamijenit će sadašnji 31 bilateralni ugovor o slobodnoj trgovini među državama u regiji.

Multilateralni sporazum

Taj će multilateralni sporazum, prema tvrdnjama sudionika jučerašnjeg summita, dodatno unaprijediti gospodarsku razmjenu te zajamčiti političku stabilnost te regije. Bilateralni ugovori povećali su trgovinu u regiji 33 posto, dok je hrvatski izvoz u zemlje buduće zone slobodne trgovine porastao za 27 posto. U Europskoj uniji uvjereni su da će zona slobodne trgovine dodatno osnažiti gospodarsku suradnju i time postaviti temelje za političku stabilnost.

- Trgovina osigurava temelj za političku stabilnost i zato je ovaj sporazum važan, rekao je jučer u Bukureštu povjerenik Europske komisije za trgovinu Peter Mandelson.

EU, međutim, smatra i da će zemlje regije, pokažu li se sposobnima za suradnju, i skepticima unutar EU-a dokazati da su vrijedne punopravnog članstva.

Usvojena deklaracija

- Pored ekonomskih prednosti i dobrih signala investitorima, uspostavljanje zone slobodne trgovine i politički je važno. EU je umoran od proširenja i zato zemlje ove regije trebaju raditi na političkoj stabilnosti i ekonomskom napretku. To će biti najučinkovitiji lijek protiv pesimizma u EU-u i donijet će novu energiju europskoj perspektivi jugoistočne Europe, rekao je povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn.

Na summitu je usvojena deklaracija kojom se zemlje potpisnice obvezuju da će za nekoliko mjeseci okončati pregovore te na novome summitu označiti početak funkcioniranja područja slobodne trgovine. Na prijedlog hrvatskog premijera Ive Sanadera nova zona predstavljat će proširenje sadašnje CEFTA-e, srednjoeuropske zone slobodne trgovine, u kojoj su se nove članice EU-a pripremale za punopravno članstvo. Ali kad Rumunjska i Bugarska postanu punopravne članice, najvjerojatnije 1. siječnja 2007., Hrvatska će ostati u trgovinskoj uniji s najsiromašnijim zemljama Europe.

B. PAVELIĆ

Odbaciti pojam »zapadni Balkan«

Austrijski premijer i trenutni predsjedatelj Europskoga vijeća Wolfgang Schuessel na jučerašnjem se summitu uistinu potrudio razbiti nepovjerenje prema novom institucionalnom povezivanju država izvan granica EU-a.

- Uvjeren sam da će Hrvatska ući u EU u sljedećem terminu, nakon Rumunjske i Bugarske, rekao je u svojemu govoru i dodao da je »osobno oduvijek bio protiv grupiranja zemalja« te da treba odbaciti pojam »zapadni Balkan«.

Sanader: Schuessel i Rehn potvrdili individualni pristup Hrvatske

Wolfgang Schuessel i povjerenik EK-a za proširenje Olli Rehn potvrdili su da će Hrvatska biti individualno tretirana, rekao je hrvatskim novinarima premijer Ivo Sanader, pozdravljajući zaključke summita jer je »trajna stabilnost regije apsolutno u hrvatskom interesu«. Najavio je da će Hrvatska u sklopu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), čije će predsjedanje preuzeti u svibnju, pokrenuti nove diplomatske inicijative u suradnji s Europskom komisijom i Paktom o stabilnosti.