Jutarnji list list: 08. 04. 2006.

Memorandum EU: Hrvatsku koče sudovi i korupcija

Piše: Augustin Palokaj

BRUXELLES - Na sastanku ministara vanjskih poslova EU i Hrvatske - koju će predstavljati delegacija predvođena ministricom vanjskih poslova i europskih intergracija Kolindom Grabar-Kitarović - u sklopu Vijeća Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju vjerojatno će utvrditi napredak u primjeni SSP-a te naglasiti potrebu nastavka rada u tom smjeru, što će biti pozdravljeno i zajedničkom izjavom.

No, Europska je Unija sve više zabrinuta zbog sporosti u rješavanju nekih problema u Hrvatskoj, kao i sve većih napetosti u odnosima Hrvatske s nekim članicama EU.

- Postoje primjedbe nekih država članica, a ovaj je sastanak dobra prilika da se o njima razgovara i da se one razjasne - rekao je Jutarnjem listu diplomat iz EU. “Nacrt pozicije Europske Unije” koji je EU priredila za sastanak u ponedeljak Jutarnji je dobio uoči sastanka. U dokumentu se hvali napredak u nekim područjima, ali se ujedno upozorava i na brojne nedostatke.

Kao i do sada, glavne primjedbe EU odnose se na stanje u pravosuđu koje je ključno za uspostavu vladavine prava i implementaciju aquisa.

“Neki početni pozitivni koraci su poduzeti, ali je stanje pravosuđa još uvijek predmet velike zabinutosti”, stoji u dokumentu EU kojim se od Hrvatske traži da osigura nepristranost sudaca, njihovu neovisnost i učinkovitost. EU podsjeća da uz funkcionalno pravosuđe treba osigurati i profesionalnu, transparentnu i neovisnu javnu administraciju koju je nužno depolitizirati.

Osim na pravosudne, EU će Hrvatsku upozoriti i na probleme u borbi protiv korupcije. Iz pozicije EU Hrvatska se jasno poziva da poduzme veće napore za sprječavanje, otkrivanje i efektivno kažnjavanje korupcije, posebno one visokog stupnja, i da poveća svijest o tome kako je korupcija ozbiljno kazneno djelo. EU čak traži da se istraže sumnje o korupciji vezane uz stvaranje koalicija nakon lanjskih lokalnih izbora.

Među područjima koje EU smatra problematičnima nalaze se i suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj za koje traže da ne bude diskriminacije prema Srbima. Iako se navodi da je u implementaciji plana za povratak izbjeglica postignut napredak, EU ipak drži da je taj proces u zadnje vrijeme usporen.

U dokumentu se izražava zabrinuost i zbog “porasta etnički motiviranih incidenata u Hrvatskoj” te se traži njihova osuda na svim političkim razinama. Posebno upozorenje koje EU šalje Hrvatskoj je da treba stvoriti mjere zaštite od političkog utjecaja u elektronskim medijima, osobito “imajući u vidu nedavne pokušaje političkog utjecaja na javnu televiziju”. EU je nezadovoljna i procesom privatizacije.

Žele da se ona odvija transparentnije, a primjećuju da je naročito spora kad su posrijedi “velike tvrtke u državnom vlasništvu”. Pozivaju i da se bez kašnjenja usvoji prihvatljiv program za restrukturiranje željezara i brodogradilišta. Unija ohrabruje Hrvatsku da radi na pripremama za članstvo te naglašavaju da “napredak u pregovorima ovisi o ispunjenju obveza iz SSP-a”.

Što se pak tiče financijskih usluga, EU poziva Hrvatsku da osigura nediskriminacijski odnos prema tvrtkama iz zemalja članica, a vezano uz odredbe SSP-a. Premda se ne navodi konkretan primjer, diplomati smatraju da se ta primjedba odnosi na slučaj belgijskog KBC-a kojem je odbijena kupnja Splitske banke jer je suvlasnik Nove Ljubljanske Banke. Od Hrvatske se, dalje, traže mjere koje će stvoriti bolje uvjete za strane investicije.

Osim kritika i upozorenja u dokumentu se nalaze i pohvale za Hrvatsku. Pozdravlja se fiskalna stabilnost, decentralizacija financijske pomoći koja dolazi iz pretpristupnih fondova EU, a pozitivna je i ocjena suradnje s državama regije. EU je zadovoljna i željom Hrvatske da se uključi u Zonu slobodne trgovine što će se realizirati kroz proširenje CEFTA-e.