Jutarnji list: 14. 04. 2006.
SAD traži od Zagreba bojnu za Afganistan
Piše: S. Simić, K. Žabec
ZAGREB - Američko ohrabrivanje kandidata za NATO uoči summita u Rigi, na kojemu se neće dijeliti pozivnice za članstvo, popelo se na najvišu razinu.
Kako neslužbeno doznajemo, američki potpredsjednik Dick Cheney početkom svibnja dolazi u Hrvatsku na sastanak članica Američko-jadranske povelje na prijedlog američkog ministarstva obrane, a trenutno se još nagađa i o mogućnosti da bi mu se u Dubrovniku, koji su kao mjesto sastanka A3 također predložili Amerikanci, pridruži i državna tajnica Condoleezza Rice koja će biti u Bugarskoj.
Na sastanku u Dubrovniku sudjelovat će među ostalima i hrvatski predsjednik Stipe Mesić, premijer Ivo Sanader, očekuju se albanski premijer Sali Berisha, makedonski premijer Vlado Bučkovski, moguće i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.
Premijer Sanader prije više mjeseci u Bruxellesu je najavio kako Hrvatska želi organizirati sastanak Američko-jadranske povelje, predstavnici čijih članica se okupljaju redovno na raznim razinama, koji će visokim političkim rangom sudionika naglasiti hrvatsku posvećenost ulasku u NATO i njezin angažman da taj cilj ostvari i ostatak regije.
Sastanke s NATO-ovim dužnosnicima i američkim diplomatima u Zagrebu uglavnom su obilježile poruke ohrabrenja, ali i upozorenja hrvatskoj Vladi zato što nije osigurala dovoljnu podršku javnosti i istinski politički konsenzus o članstvu te zbog nedovoljno efikasnog provođenja zadataka koje je preuzela.
I SAD kao pojedinačna članica i NATO kao savez posljednjih nekoliko mjeseci šalju sve intenzivnije poruke Hrvatskoj, i to čine na sve višoj razini. U Zagrebu ih je u ožujku političarima i javnosti prenijela i američka veleposlanica pri NATO-u Victoria Nuland, rekavši kako su najveći hrvatski problemi niska razina podrške članstvu i nevjerodostojnost Hrvatske.
Od posjeta tako visokog ranga kakav je ovaj američkog potpredsjednika očekuje se još jedna snažna poruka. Neformalni prijedlog SAD-a koji već dulje “stoji na stolu” je da Hrvatska u Afganistan pošalje jednu bojnu, odnosno najmanje 400 vojnika. Hrvatska trenutno ne planira povećanje angažmana, ali bi to, procjenj
uje se u nekoliko diplomatskih izvora, riješilo velik dio problema s neizvjesnim terminom pozivnice za članstvo.No, doznaje se kako ni Sanader ni Mesić još nisu dali signal što se po tom pitanju može očekivati od Hrvatske. Domaći diplomatski izvori kažu kako ne očekuju da će Cheney u Dubrovniku to otvoreno tražiti ili vršiti pritisak da Vlada osigura angažman koji bi nadilazio hrvatske financijske mogućnosti ili predstavljao preveliki politički rizik Vladi. Amerika se nada i da će Hrvatska povećati sada
šnji angažman u obuci iračkih časnika.Sporan i rizičan sporazum
Ono što Hrvatska sigurno ne bi trebala napraviti u ovom trenutku, a SAD to od nje ni ne traži u kontekstu podrške za članstvo u NATO-u, je potpisati sporazum o neizručivanju Amerikanaca međunarodnom kaznenom sudu u obliku koji nudi Amerika. Time bi riskirala da se u EU, a većina članica EU je i u NATO-u, to protumači kao prkošenje zajedničkoj vanjskoj politici. Minimum koji bi Hrvatska ako odluči potpisati taj sporazum trebala poštivati su pre
poruke EU o njegovu potpisivanju koje je Vijeće EU dalo prije tri godine.