Slobodna Dalmacija: 24. 04. 2006.
PRESPORA NAM JE PRAVDA - KVALITETNIH I BRZIH SUDACA MALO, A PARNICE SE GODINAMA NEPREKIDNO GOMILAJU
Splitski sud: čak 9000 neriješ
enih predmeta, a starijih od pet godinaMINUS 10 Od devet tisuća predmeta starijih od pet godina, više od četiri tisuće su s Općinskog suda. Vlado Madunić, predsjednik Općinskog suda, kaže da je problem u nedovoljnom broju sudaca - od 39, radi njih 29. Nek
i su na bolovanju, drugi, pak, na porodiljnim dopustima...NOVA PRAKSA Vrhovni sud uveo je početkom godine praksu da stari predmeti imaju prioritet u rješavanju, a suci su ga svaka tri mjeseca dužni izvijestiti o stanju spisa. Vlado Madunić pojašnjava kako je uglavnom riječ o parnicama
Na splitskom je području devet tisuća predmeta starijih od pet godina, doznajemo u splitskom Županijskom sudu, od čega je više od četiri tisuće predmeta sa splitskoga Općinskog suda.
Ovi će predmeti prema preporuci Vrhovnog suda imati prioritet u rješavanju, a suci će o stanju u spisu svaka tri mjeseca izvijestiti Vrhovni sud.
Ovu novu praksu uveo je početkom godine najviši sud, a predsjednik Vrhovnoga suda Branko Hrvatin i sam je razgovarao sa sucima i predsjednicima sudova kako bi im predstavio mjere za što učinkovitiju reformu pravosuđa kojoj je glavni cilj upravo rješavanje starih predmeta.
Vlado Madunić, predsjednik Općinskog suda, priznaje kako je riječ o velikom broju predmeta starijih od pet godina, navodeći kako je uglavnom riječ o parnicama, dok se kazneni predmeti rješavaju brzo. Sud, kako pojašnjava Madunić, najviše spisa ima iz 1999. godine otkad je ostalo više od 1500 spisa, iz 1998. godine je ostalo 414 spisa, iz 1997. godine 305, dok je iz 1996. nešto više od 20
0 predmeta. Što se tiče ranijih godina, broj starih spisa je zanemariv.- Suci rade više od norme, no naš je problem što nam nedostaje čak 10 sudaca, jer od 39 sudaca koje imamo na papiru, radi njih 29. Kolege su na bolovanju, porodiljnim dopustima, dvoje kolega izabrano je u Županijski sud, jedan je imenovan predsjednikom Suda u Supetru, a jedan sudac je v.d. predsjednika u Makarskoj - kaže Madunić. Stoga se s nestrpljenjem očekuje završetak natječaja za izbor pet sudaca.
S početkom godine krenulo se i s primjenom novina Zakona o sudovima po kojima se zahtjevi za suđenje u razumnom roku umjesto Ustavnom sudu podnose višem sudu, a do sada je na splitski Županijski sud stiglo više od stotinu takvih zahtjeva.
Pišu: Ojdana KOHAREVIĆ i Tanja ZEBIĆ
Postupak dug 21 godinu
Jedan od najdugotrajnijih sudskih procesa je onaj u kojem se 21 godinu sudilo Anti Bekavcu iz Brela, inače ujaku Mate Granića, jer je 1982. u svađi oko mjesta za parkiranje drvenom motkom izudarao Tomislava Jakovića. Jaković je zadobio za život opasne ozljede glave - slomljen mu je svod lubanje i nagnječen mozak, te je nekoliko dana bio u komi. Bekavac je 2003. godine pravomoćno osuđen na jednu godinu zatvora. On j
e, naime, za to isto djelo i prije bio pravomoćno osuđen, no ta presuda je bila ukinuta po Zakonu o zaštiti zakonitosti.Odvjetnici: Nema odugovlačenja
VELIKE ČISTKE Jedan od razloga zbog čega je došlo do dugotrajnih sudskih procesa je taj što je od 1992. do 1996. godine na splitskome sudu došlo do čistke sudaca pa je dio predmeta dugo ostao neraspoređen, pojašnjava odvjetnik Željko Ostoja
Jedan od razloga zbog čega je došlo do dugotrajnih sudskih procesa je taj što je od 1992. do 1996. godine na splitskom sudu bio veliki zastoj. Došlo je do čistke sudaca, pa je dio predmeta dugo ostao neraspoređen - kaže odvjetnik Željko Ostoja.
- Prvostupanjski sudovi obično brzo rješavaju predmete - za dvije do tri godine. Dopunama zakona maksimalno se ubrzalo rješavanje parnica. Ako je netko bio tužen, mogao je maksimalno odugovlačiti s postupkom jer je načelo utvrđivanja materijalne istine bilo izuzetno istaknuto u odnosu na načelo ekonomičnosti. I danas sudac ne može dopustiti da se načelo materijalne istine na b
ilo koji način obezvrijedi. No, sada na prvom ročištu za glavnu raspravu stranke moraju dostaviti kompletnu dokumentaciju. Ako ne postoji opravdani razlog za nepredavanje određenog dokumenta na vrijeme, svaki kasnije predani dokument sud može odbiti ili prihvatiti uz naplatu kazne. Ni stranka više ne može izbjegavati dostavu poziva, jer ako ga ne dobije, a utvrđena mu je adresa, poziv se stavlja na oglasnu ploču suda i smatra se da je dostavljen. Uz to, odvjetniku se nalaže da obavijesti stranku o zakazanom ročištu - tvrdi odvjetnik Ivica Parlov te nastavlja:- Problem je nastao na Županijskom sudu u Splitu gdje je veliki priljev predmeta iz prvostupanjskih sudova u cijeloj županiji. Županijski sud je ekipiran kvalitetnim sucima, ali ih je malo. Zbog toga je postupak po žalbi znao trajati i po šest godina. Zamislite kad nakon toliko vremena drugostupanjski sud ukine presudu i slučaj vrati na početak. Problem nagomilnih predmeta se riješio - Vrhovni sud je donio odluku da se predmeti koji su zaostali s područj
a Splitske županije dostavljaju županijskim sudovima u Bjelovaru, Koprivnici, Vukovaru... brzo rješavaju zaostale predmete.- Ustavni sud je donio odluku da sudovi nadoknade štetu tužiteljima zbog dugotrajnih sudskih procesa. Takvih odšteta u Hrvatskoj isplaćeno je oko 250 - kaže odvjetnik Željko Ostoja.
Zakonski rašomon
Problem je što Hrvatski sabor svakodnevno donosi dopune i izmjene zakona, kao i nove zakone, koji reguliraju različite društvene odnose, a da ne osigurava novac za njihovu primjenu.
Potrebno je obrazovanje i zapošljavanje kadrova koji bi kontrolirali primjenu zakona. Bez tog kadra neki zakoni ostaju samo mrtvo slovo na papiru, a ono što bi se moglo "normalno" riješiti sada se rješava preko sudova - kazao je odvjetnik Ivica Parlov.