Vjesnik: 25. 04. 2006.

U e-Europi

U javnim servisima na internetu, e-Hrvatska će uskoro dostići e-Europu, od čega ćemo svi imati koristi

DUBRAVKO GRAKALIĆ

E-Hrvatska napreduje ubrzanim koracima. Nakon što je najširi krug građana i poduzetnika upoznao javne informacijske i internetske servise, poput Hitro.hr-a ili e-pravosuđa, agilni Vladin Središnji ured za e-Hrvatsku najavljuje provedbu novih projekata i usluga koji nas uvode u moderno informatičko društvo. Operativni plan provedbe programa e-Hrvatske 2007. za ovu godinu, usvojen prošli tjedan, ambiciozan je popis projekata koje će nam olakšati život i pokazati ozbiljnu namjeru da se primjena informatičke tehnologije digne na još višu razinu. Brzina kojom se strategija ostvaruje doista bi mogla već iduće godine Hrvatsku smjestiti u e-Europu, kako je projekt informatizacije svojih članica nazvala Europska unija.

U najvažnije dijelove operativnog plana pripada isticanje potrebe da se lokalne zajednice, općine i gradovi, uključe u razvoj interneta i informatike na svome području. Uvođenje širokopojasnog interneta korisno je zbog uvođenja sadržaja za javnu upravu, obrazovanje i zdravstvo, te kao motor za poticanje rada na daljinu i razvitka poduzetništva. Lokalnim se zajednicama, kroz projekte digitalnih gradova, savjetuje izgradnja infrastrukture za širokopojasni internet, te se kao model financiranja preporučuje privatno-javno partnerstvo.

Nije zaboravljena ni digitalna zemaljska televizija čiji signal, eksperimentalno, stanovnici većeg dijela zemlje već mogu pratiti. Ta tv omogućava kvalitetno emitiranje više programa na jednoj frekvenciji i uvođenje novih usluga, što potiče informatizaciju društva. Cjelokupna strategija uvođenja digitalne tv bit će izrađena u 2007. godini.

Ipak, najveća pozornost daje se projektima e-javna uprava, e-pravosuđe i e-poslovanje. Od njih će koristi imati najširi krug građana, a očekuje se da će povećati i učinkovitost rada državne uprave. Kroz projekt e-javna uprava razvija se, primjerice, Digitalni arhiv mrežnih izvora, kroz čiji će se e-katalog moći pratiti donošenje propisa, posebno onih koji se usklađuju s EU-om, pronalaziti obrasci i indeksirani službeni državni dokumenti.

Do kraja godine dovršit će se projekt digitalizacije gruntovnica i katastara, koji će svi biti online. Zemljišni sudovi opremit će se u potpunosti računalnim mrežama u koje će ovlašteni pristup imati javni bilježnici. Dakle, čekanju po gruntovnicama je kraj. Istodobno, krenut će projekt informatizacije bolnica.

Projekt Hitro.hr, odnosno e-poslovanje, proširit će se predajom porezne i carinske dokumentacije te nekih drugih javnih usluga preko interneta. Tu se prije svega misli na mnoštvo usluga koje su građanima često potrebne, od predavanja zahtjeva za osobnu iskaznicu, mirovinu, registraciju vozila, do građevinskih i lokacijskih dozvola, čija će dostupnost preko interneta biti uskoro moguća. Vladinim operativnim planom, naime, nadležna su ministarstva obvezana ubrzati pružanje usluga preko interneta, što će, nema sumnje, olakšati život građanima i smanjiti teškoće koje u »vađenju papira« susreću poduzetnici. Hrvatska je projektom one-stop-shop pretekla EU, gdje je preporukom Europske komisije od kraja 2005. članicama preporučeno da naprave svoje verzije tog servisa. U javnim servisima na internetu, e-Hrvatska će uskoro dostići e-Europu, od čega ćemo svi imati koristi.