RECEPT S APENINA Prema neslužbenim izvorima, u Ministarstvu pravosuđa sve je veća sklonost da se u domaći Zakon o kaznenom postupku ugrade - talijanska rješenja. Za njih, navodno, "lobira" i Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske

ZAGREB - Postupno popuštaju otpori protiv anglosaksonskog ili "akuzatornog" modela domaćeg pravosuđa, koji bi, uz ostalo, značio i ukidanje istražnog suca kakvog Hrvatska danas poznaje.

Izbor modela nije slučajan. Kopirajući anglo-američke institute, Italija je 1988. izvela vrlo radikalnu promjenu svog Zakona o kaznenom postupku, ali se u nastupajućim godinama pokazalo da neke "inovacije" valja zamijeniti starim stanjem stvari, jer su nespojive sa zatečenim policijskim, državno-odvjetničkim i sudačkim kadrom, te s ostalim zakonima.

Vrlo pojednostavljeno, osim eliminacije suca-istražitelja, Hrvatska bi dobila policajce koji djeluju kao istražni servis Državnog odvjetništva, mogućnost državno-odvjetničkih nagodbi s optuženikom i predlaganja kazni, suca koji nadgleda regularnost sudskog postupka i ne istražuje "istinu", već procjenjuju dokazni materijal koji predoče obje strane, tužitelj i optuženik.

Postoji prilično široko konsenzus, od sudaca do privatnih odvjetnika, da je postojeći Zakon o kaznenom postupku ključna prepreka većoj efikasnosti pravosudnog sustava, osobito u obračunu s kriminalom, kao najvidljivijom tekovinom ranog kapitalizma. Kritike na račun aktualnog hrvatskog sustava ne razlikuju se pak u bitnome od kritika koje se pojavljuju i svim europskim zemljama koje primjenjuju tzv. inkvizitorni model: gomila neriješnih predmeta, gomila tužbi koje pred sudom moraju imati posve jednaki tretman, radilo se o sitnoj pljački ili serijskom ubojstvu, konačno dvostruka istraga istog kaznenog djela, koju prvo vodi policija, drugi put istražni sudac.