Vjesnik: 08. 05. 2006.

Umjesto 104, Hrvatskoj treba 61 temeljni sud

Učinkovit temeljni sud je onaj koji uz najmanje zaposlenih rješava najveći broj predmeta, tvrdi Ivica Crnić

Analiza mreže općinskih sudova u Hrvatskoj pokazuje da samo tri temeljna suda zadovoljavaju sva četiri kriterija CARDS-a po kojima su ti sudovi vrednovani. Dakle, samo tri suda imaju više od sedam sudaca, rade za više od 35.000 građana, udaljeni su više od 21 kilometar od najbližeg istovrsnog suda i imaju godišnji priljev veći od 5000 predmeta. Svim ostalim sudovima nedostaje barem jedan, a mnogima i više od navedenih kriterija. Čak 18 općinskih sudova ne zadovoljava nijedan od tih standarda.

Zbog toga se i predlaže da ubuduće Hrvatska, umjesto 104 općinska suda, ima samo 61 temeljni sud. Kriteriji i vrednovanja dio su CARDS-ova projekta iz 2002., a rezultati su pohranjeni u Ministarstvu pravosuđa.

»Poraznost u odnosu stanja i europskih standarda ne treba čuditi. Porast broja sudova u Hrvatskoj dogodio se onda kad je Milan Vuković, kao predsjednik Vrhovnog suda, devedesetih inzistirao na prilagođavanju mreže sudova mreži administrativne organizacije države«, ocjenjuje stanje Ivica Crnić, sudac Vrhovnog suda i bivši ministar pravosuđa.

»Mislim da bi racionalizaciju mreže sudova trebalo početi od logike po kojoj blizina suda građanima ustupa mjesto efikasnosti. A efikasnost se ne postiže "austro-ugarskim" umreženjem desetina malih sudova. Učinkovit temeljni sud je onaj koji uz najmanje zaposlenih (i zaposlenih u sudskoj administraciji, što se često zaboravlja) rješava najveći broj predmeta«, tvrdi Crnić.

Analiza mreže od 104 općinska suda u zemlji, po CARDS-ovim kriterijima pokazuje da 73 općinska suda u Hrvatskoj imaju manje od sedam sudaca. Na prostoru sudske nadležnosti 72 suda rade za manje od 35.000 stanovnika. Posljedica toga je i podatak da čak 48 općinskih sudova godišnje prima manje od 5000 novih predmeta. Na kraju, 42 općinska suda imaju sjedište u mjestu koje je manje od 21 kilometar udaljeno od sjedišta istovrsnog, temeljnog suda.

Na zajedničkom nazivniku stoga našlo se 76 sudova koji ne zadovoljavaju te kriterije. Od toga 18 sudova ne zadovoljava nijedan od četiri kriterija, 27 »fula« tri, 25 dva, a šest sudova je »slabo« samo po jednom kriteriju. Samo 21 sud zadovoljava neki od kriterija, a tek tri općinska suda zadovoljava sva četiri europska kriterija.

Općenitost tih podataka prikriva činjenicu da u Hrvatskoj ima sudova s jednim sucem, daktilografkinjom i čistačicom, da neki općinski sudovi zaprimaju stotinjak ili malo više novih predmeta godišnje, a da su neke sredine po broju stanovnika daleko ispod kriterijskog minimuma od 35.000 stanovnika po jednoj sudbenoj nadležnosti.

Makar nema službenih, u izjavama odgovornih iz Ministarstva pravosuđa može se naslutiti nezadovoljstvo takvim stanjem. Odatle i zaključak CARDS 2002 programa da Hrvatska ima previše općinskih i sudova i sudaca. Zaključak i ne čudi. Između 34 europske zemlje Hrvatska je prva po broju administrativnog osoblja na 100.000 stanovnika (138 činovnika), druga po broju profesionalnih sudaca na milijun građana (41) i treća po broju sudova na milijun stanovnika - 53.

Vlado Rajić