Večernji list: 25. 05. 2006.

RATNI HUŠKAČ Sramna ratna prošlost premijera neovisne Crne Gore

Đukanović bodrio agresore na Srđu

Autor: Renata DEBELJAK, Zorana BAJT

Teza da je Crna Gora jedina bivša jugoslavenska republika koja je neovisnost stekla bez upletanja u ratne sukobe ne stoji. Crna Gora nije ratovala za neovisnost, ali Crna Gora je 1991. napala Hrvatsku.

Isprika

Sadašnji i tadašnji premijer Milo Đukanović tada je na dubrovačkom području posjetio crnogorske agresore i dao im moralnu potporu. Nakon nedavnog referenduma, Đukanović se u jednom hrvatskom tjedniku ispričao za agresiju na Hrvatsku, kazavši da su Crnogorci pogriješili što su sudjelovali u razaranju Hrvatske. Navodna Đukanovićeva isprika dubrovačkim je braniteljima i svim Dubrovčanima smiješna. Taj je isti Đukanović 1991. snimljen na Bosanki iznad Dubrovnika s crnogorskim vojnicima kojima je u vrijeme najžešće agresije na Dubrovnik i Hrvatsku došao dati moralnu podršku. Dubrovačka Hvidra ima i videosnimku na kojoj se to jasno vidi.

Đukanović je bio svjestan svega onoga što se na dubrovačkom ratištu događalo komentirao je najnoviju Đukanovićevu ispriku Dubrovčanima Robert Hausvička, predsjednik dubrovačke Hvidre, koji je bio i zatočen u crnogorskom logoru Morinju. Većina dubrovačkih branitelja svjesna je da se izgubljeni životi ne mogu vratiti, no ipak smatraju da Crna Gora, ako već želi normalizaciju odnosa s Hrvatskom, treba isplatiti ratnu odštetu.

Ratna odšteta

Najzanimljivije je kako se Crnogorci izvlače da su ih Srbi natjerali u rat s Hrvatskom, da oni to nisu htjeli. Crna Gora bila je agresor na Hrvatsku jednako kao i Srbija, iza Crnogoraca su jednako ostajali poginuli i spaljena sela. Naši političari ne bi smjeli olako sve to shvatiti.

Hrvatska treba priznati njihovu neovisnost, ali među zadnjim zemljama, jer još nije pravo vrijeme za takvo što zaključuje Hausvička.

Crnogorci nisu bili zavedeni

– Nitko se ne može ispričati za popaljene domove i ubijenu djecu. Činjenica jest da su Crnogorci napali Dubrovnik, palili i pljačkali po Konavlima, zapalili crkvu u Čilipima. Argumenti da su bili zavedeni ne stoje. Petnaest tisuća ljudi nije moglo biti zavedeno. O tome postoji i 13 sati videozapisa crnogorske televizije. Pet je njihovih ekipa bilo na dubrovačkom području tijekom rata. Isprike stoga ništa ne znače – kaže Andrija Jarak, novinar Nove TV, koji je rat proveo na dubrovačkom području.

Đukanović se 1991. zalagao za prekrajanje granica

Hvidra ima i snimku Đukanovićeva govora u crnogorskom parlamentu 1991. kad se zauzimao za prekrajanje granica. – Neupitno je na kojoj je strani Milo Đukanović bio u vrijeme rata. U Crnoj Gori je bilo ljudi koji nisu htjeli rat, no Đukanović se nije priklonio njima – smatra predsjednik dubrovačke Hvidre Robert Hausvička.