Glas Istre: 29. 05. 2006.

STRUČNJAK ZA EUROPSKO PRAVO prof. SINIŠA RODIN UPOZORAVA NA NEIZBJEŽNE PROMJENE TEMELJNOG DRŽAVNOG DOKUMENTA

Ako želi u EU, Hrvatska mora mijenjati Ustav

Članak 141. propisuje prestrogu većinu pa ako ostane kakav jest, teško ćemo moći ući u EU, smatra Siniša Rodin

ZAGREB - Državljani zemalja članica Europske unije za nekoliko će godina morati dobiti pravo da biraju i kandidiraju se na izborima u Hrvatskoj. No to ne znači da će u budućnosti sjediti u Saboru. Biračko pravo dobit će kad su u pitanju izbori za Europski parlament, koji će se u Hrvatskoj održavati kada postane članica EU-a. Ujedno, državljani članica EU-a morat će dobiti pravo glasa, kao i pravo kandidiranja na lokalnim izborima u Hrvatskoj. To znači da bi neki EU-državljanin mogao jednoga dana postati, primjerice, načelnik općine u Dalmaciji, Istri, Slavoniji ili bilo kojem drugom dijelu Hrvatske. No, i za izbore za Europski parlament i za lokalne izbore osnovni je preduvjet da prebivaju u Hrvatskoj. Jedino tako moći će ostvariti svoje biračko pravo. A Hrvatska će, pak, da bi im omogućila biranje i kandidiranje, morati izmijeniti članak Ustava koji propisuje da biračko pravo imaju hrvatski državljani. Budući da će državljani Italije, Slovenije ili bilo koje druge zemlje članice, ako budu prebivali u Hrvatskoj i ako im birači dadu svoje povjerenje, moći preuzeti dužnosti u općinama, morat će se promijeniti i članak Ustava koji pristup javnim službama daje samo hrvatskim državljanima.

Različite okolnosti

Te promjene bit će nužne uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što znači za nekoliko godina. Ako se ostvari želja hrvatskih vlasti da građani Hrvatske sudjeluju na sljedećim izborima za Europski parlament 2009. godine, promjene Ustava morat će se dogoditi do tog datuma.

No, ove izmjene svakako će izazvati puno manje reakcija od ustavnih odredbi koje se tiču referenduma. Prema riječima profesora na Pravnom fakultetu u Zagrebu i stručnjaka za europsko pravo Siniše Rodina, nejasno je koji od dva članka u hrvatskom Ustavu može poslužiti kao osnova za članstvo u EU-u - članak 139. ili 141. Izbor ovisi o tome shvaća li se EU kao međunarodna organizacija ili kao savez država. No, članak 141. propisuje prestrogu većinu koju na referendumu o ulasku Hrvatske u Uniju gotovo da nije moguće postići, upozorava Rodin.

- Danas okolnosti nisu iste kao onda kada je Ustav pisan. U današnjim okolnostima taj članak znači da nećemo ući u EU i onaj tko inzistira da članak 141. ostane kakav jest, kaže zapravo da ne trebamo ući u EU, ističe Rodin. Dodaje da je legitimno raspravljati kakva nam većina treba, no on smatra da ta većina mora biti realna.

Najširi konsenzus

Ako bi se, pak, stvorio konsenzus oko toga da je članak 141. prestrog, onda postoje dvije mogućnosti, smatra Rodin. Jedna je da se članak 141. izmijeni u smislu da je za pozitivnu odluku potrebna natpolovična većina birača koji su izašli na referendum, uz uvjet da je izašlo najmanje 50 posto birača u državi što, uostalom, propisuje i opća ustavna norma o referendumu, odnosno članak 86. Druga je mogućnost da se kao ustavna osnova za članstvo iskoristi članak 139. On ne traži referendum, ali ga niti ne isključuje, pa bi se referendum mogao raspisati prema članku 86. Ustava. Kako bi se izbjegla manipulacija građana, o tome je potrebno otvoriti pravodobnu javnu raspravu i postići najširi mogući konsenzus jer »građani moraju biti svjesni da uz postojeći članak 141. nema ulaska Hrvatske u EU«.

I. FRLAN

Apstinencija kao »ne«

Prema članku 141. Ustava, za pozitivnu odluku na referendumu bila bi potrebna većina glasova ukupnog broja birača u državi, odnosno više od dva milijuna glasova »za«. Ako bi na referendum izašlo 70 posto birača, samo 19 posto njih smjelo bi biti protiv članstva, pa da odluka ipak bude u korist priključenja Hrvatske Uniji. Istodobno, apstinencija ima značenje glasa protiv članstva. Da su, primjerice, Češka ili Estonija imale takvu odredbu kada su se njihovi građani izjašnjavali o članstvu u EU-u, te dvije zemlje sada bi bile izvan Unije.