Slobodna Dalmacija: 30. 05. 2006.

STATISTIČKE MAGLE IZBOR ’OPTIKE’ MOŽE JAKO RASTEGNUTI HRVATSKI BDP

Stvaramo li 7000 ili 11.300 eura po stanovniku?

DVIJE ISTINE Iako klasični hrvatski BDP iznosi 7000 eura po stanovniku, što je trećina prosjeka EU-a, po paritetu kupovne moći, koji uključuje utjecaj cijena i mnogo je draži Vladi, naš BDP se penje na čak 11,3 tisuće eura

Najveći međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda u posljednjih 15 godina zabilježen je upravo u razdoblju 2004./2005., kada je BDP po stanovniku porastao za 748 eura. Najvjerojatnije je upravo zbog toga premijeru Ivi Sanaderu stalo do toga da javnost "senzibilizira" za taj podatak.

Naime, iako posljednjih šest godina standard građana Hrvatske realno raste po većini pokazatelja, stanovnici Lijepe naše stalno imaju osjećaj da žive lošije nego godinu prije. To je, naravno, posljedica velikih očekivanja, kao i povećanog opterećenja kreditnim ratama, zbog čega je mjesečna likvidnost građana sve manja, a minusi na tekućem sve dublji.

Pri tome je istina da hrvatski BDP prema paritetu kupovne moći po stanovniku bolje stoji prema europskom prosjeku nego domaći BDP (bez utjecaja cijena) u odnosu na EU prosjek. Naime, hrvatski BDP po paritetu kupovne moći po stanovniku iznosi 11,3 tisuće eura, a prosjek EU25 iznosi 23,32 tisuće eura. Za razliku od toga, hrvatski BDP po stanovniku (bez utjecaja cijena) iznosi danas oko sedam tisuća eura, dok u EU25 iznosi 22,3 tisuće eura.

No ako nam odgovara uspoređivanje s EU25, a još više s EU15, prema BDP-u prema paritetu kupovne moći, to nam nikako ne ide u prilog kada se tom metodom uspoređujemo s tranzicijskim zemljama.

Tako je Hrvatska, prema BDP-u po paritetu kupovne moći, još uvijek iza Poljske (11.500 eura), Slovačke (12.000), Mađarske (16.837) i Slovenije (18.890 eura), iako od nekih od tih država imamo veći BDP po stanovniku (bez utjecaja cijena).

Skupoća Europe ’omekšava’ brojke

Razlog boljem rezultatu Hrvatske kada se uspoređuje sa zemljama EU-a po BDP-u prema paritetu kupovne moći, nalazi se u višim cijenama većine proizvoda u tim zemljama nego u Hrvatskoj. To donekle umanjuje dubinu ’minusa’, koja je puno veća ako se gledaju samo visina BDP-a bez cjenovne korekcije.

Siva ekonomija, Vladin ’izbjeljivač’

Dok premijer još ima razloga građane podsjećati da realno žive bolje, unatoč tome što se oni tako "ne osjećaju", najavljeno uračunavanje sive ekonomije u BDP rezultirat će samo boljim makroekonomskim pokazateljima, bez realnog utjecaja na povećanje životnog standarda građana. Statističke brojke će, naime, pokazati manji udio vanjskog duga u BDP-u od sadašnjeg stanja stvari, ali to neće povećati udio kuna u novčaniku građana.