Vjesnik: 30. 05. 2006.

Merkel: Ne smiju se zanemariti kršćanski korijeni Europe

Angela Merkel otvorila je jedno od bolnih pitanja u EU, spominjanje kršćanskih korijena Europe

Do 2009. godine neće biti ništa od donošenja europskog ustava, ali ni sadašnji tekst nije siguran. Njemačka kancelarka Angela Merkel prošlog je tjedna u Saarbrückenu na skupu njemačkih katolika ponovno zatražila »povratak Boga« u ustav!

Ursula Plassnik, austrijska ministrica vanjskih poslova tužno je mogla ovog vikenda na skupu nedaleko od Beča konstatirati da nije postignut dogovor o ustavu i da je sve prolongirano za neka bolja vremena.

Ništa boljeg raspoloženja nije bio ni predsjednik Europske komisije Juan Manuel Barroso, koji je birao riječi kako bi ostavio odškrinuta vrata optimizmu, ali je ipak morao priznati da Europa u ovom trenutku nije spremna za donošenje najvažnijeg dokumenta koji treba odrediti budućnost Starog kontinenta.

Finska, koja će uskoro od Austrije preuzeti predsjedanje Unijom, možda će imati mali predah kad je riječ o ustavu, ali će se stvari zakuhati već 2007. kad će Unijom predsjedati Njemačka. Škrte izjave njemačkih lidera ukazuju kakvo je raspoloženje u Uniji kada je riječ o ustavu. Tekstom nitko nije potpuno zadovoljan, a Angela Merkel je otvorila jedno od bolnih pitanja: spominjanje kršćanskih korijena Europe.

I kod usuglašavanja sadašnjeg teksta ustava bilo je silnih bitaka za i protiv »Boga u ustavu«. Na kraju je ostao razočaran Vatikan, ali i mnoge kršćanske zemlje. Berlin je tada bio po strani, na čelu njemačke vlade bio je Gerhard Schröder za koga to nije bilo najvažnije.

Promjenom vladajuće ekipe u Berlinu očito se mijenja i njemački stav oko ove osjetljive teme. Prvi put Berlin jasno kaže da se ne smiju zanemariti kršćanski korijeni Europe, i time se Njemačka pridružuje Španjolskoj, Italiji i Poljskoj koje su i do sada bile najglasnije u tim zahtjevima.

Podrška će sigurno doći i iz Vatikana čiji su stavovi uvijek važni, pogotovo što novi papa Benedikt XVI. pokazuje veliko zanimanje za europske teme i budućnost ujedinjene Europe. Koliko će ustrajno »kršćanski klub« unutar EU-a inzistirati na stavovima koje je iznijela Angela Merkel, vidjet će se već na ljetnom summitu EU-a, u lipnju u Bruxellesu.

Razdoblje razmišljanja je za europske države produženo, jer svaki novi krah na referendumu u nekoj europskoj zemlji značio i kraj europskog ustava. »Popravni« čeka Francuze i Nizozemce, a svima treba ponuditi neku pozitivnu viziju Europe koja će otvoriti vrata ustavu. Kako, europski lideri zasad ne znaju.

Koliko je daljnje proširenje važno također će pokazati summit u Bruxellesu koji će voditi Austrijanci. Rumunjska i Bugarska će svoju »europsku sudbinu« znati na jesen, a Hrvatska za koji mjesec. Ostali će očito morati sačekati neka bolja vremena, a bit će im najvjerojatnije ostavljena utješna formulacija »o otvorenim vratima kada se ispune kriteriji«.

Da će Njemačka početi igrati jaču ulogu u EU dolaskom Angele Merkel bilo je posve jasno, pogotovo što je kancelarka još dok je bila u oporbi pokazivala rezervu i prema širenju Unije, ali i prema ulasku Turske u EU. Prije nekoliko dana se susrela s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom, i uz sve pozitivne tonove u njihovom razgovoru ipak su se mogle nazrijeti i stare dvojbe oko ritma koji Europa određuje u pregovorima s Turskom za ulazak u EU.

Kako su 2009. izbori za Europski parlament, posao bi najvjerojatnije do tada trebao biti gotov. No, kako se s EU do posljednjem trenutka nikad ništa ne zna, sve su opcije i dalje otvorene. Europa treba ustav, ali još uvijek ne zna kako do njega doći.

Jurica Körbler