Vjesnik: 05. 06. 2006.

Bez edukacije nema novca iz fondova

Za poljoprivrednike na terenu organizirat će se radionice o inovacijama na poljoprivrednim strojevima, novom sjemenu i zaštiti bilja

Nepovoljna obrazovna struktura poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj mogla bi postati prepreka razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva na putu prilagodbe hrvatske poljoprivrede Europskoj uniji. Naime, koeficijent obrazovanja poljoprivrednika u Hrvatskoj znatno je niži od obrazovnoga koeficijenta nepoljoprivrednika.

»Poljoprivrednik koji nema certifikat za određenu proizvodnju ne može dobiti kredit u EU. Naši će se poljoprivrednici morati obvezati na pohađanje edukacijskih programa budu li htjeli koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova Unije«, kaže Ivan Katalinić, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne i savjetodavne službe.

Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kazao nam je kako se poljoprivrednici unutar Operativnih programa za podizanje višegodišnjih nasada, proizvodnje mlijeka za tržište, odnosno uzgoja svinja, obvezuju da će se educirati za ove programe.

Dodao je da je nakon više godina za upis u poljoprivredne škole, a njih je tridesetak, uveden prijemni ispit, što pokazuje da mlade sve više zanima bavljenje poljoprivredom.

»Osim toga, za poljoprivrednike na terenu organizirat će se radionice o inovacijama na poljoprivrednim strojevima, novom sjemenu i zaštiti bilja«, napominje Pavić.

Primjerice, zbog nepodešenih kombajna, ali i njihove prosječne starosti od dvadesetak godina, hrvatski poljoprivrednici imaju velike gubitke prilikom žetve.

Katalinić kaže da ne treba izmišljati toplu vodu u obrazovanju poljoprivrednika, koje mora biti cjeloživotno, jer se tehnologija u proizvodnji hrane neprekidno razvija, nego treba primijeniti iskustva EU-a.

Riječ je edukacijskim trening-centrima koji bi po regijama pokrivali određene poljoprivredne proizvodnje - od proizvodnje mlijeka i mesa, voća i povrća do višegodišnjih nasada vinograda i maslina. U takvim bi centrima zainteresirani poljoprivrednici i studenti učili u praksi. Na raspolaganju bi im bila najnovija poljoprivredna mehanizacija i znanje, koje onda mogu usvojiti i primijeniti na svojim obiteljskim gospodarstvima.

Katalinić ističe da je takav pilot-program Savjetodavna služba pokrenula na Korčuli u suradnji s tamošnjom zadrugom Blato. Cilj mu je podići nisku razinu znanja o mediteranskom vinogradarstvu, vinarstvu i maslinarstvu.

Na početku kalendarske godine bit će poznati termini za edukacijske programe, kako bi poljoprivrednici znali što i gdje mogu naučiti o poboljšanju i povećanju proizvodnje. Naime, s prosječnim prinosima pšenice od oko četiri tone po hektaru domaći uzgajivači znatno zastaju za onima u EU.

Marinko Petković