Slobodna Dalmacija: 10. 06. 2006.

PRIPREME ZA VELIKI ODLAZAK ŠEF SDP-a DEFINITIVNO ODUSTAO OD SAMOSTALNOG UPRAVLJANJA STRANKOM

Bandić juriša na Račanovo mjesto

Ako se Račanov najavljeni odlazak s mjesta predsjednika SDP-a poklopi s porazom na izborima, mogla bi uslijediti duga frakcijska borba među kandidatima koji se spremaju zauzeti njegovo mjesto. To su Željka Antunović, Davorko Vidović, Zvonimir Mršić, Zlatko Komadina i - Milan Bandić

Piše: Marina KARLOVIĆ-SABOLIĆ

Šef SDP-a Ivica Račan definitivno je odustao od personaliziranog modela upravljanja strankom: nakon što se eksperiment s Izvršnim odborom stranke pokazao neuspješnim, Račan je posljednjih nekoliko tjedana okupio dvadesetak vodećih SDP-ovaca i ponudio im angažman u kampanji koja bi nakon idućih izbora socijaldemokrate trebala ponovno vratiti na vlast.

Arlovićev povratak

Time je povratak kolektivnom tijelu odlučivanja kakvo je ranije postojalo u SDP-u de facto zaživio i prije formalne odluke stranačke konvencije o ukidanju Izvršnog odbora i osnutku Predsjedništva.

Veliki come back SDP-ova parlamentarnog stratega Mate Arlovića, ali i nekolicine bivših ministara, poput Davorka Vidovića i Antuna Vujića, koje je Račan posljednje dvije i pol godine držao po strani, stvorio je potpuno novu situaciju u stranci. Nakon gubitka prošlih parlamentarnih izbora, Račan je javno govorio o potrošenim SDP-ovim kadrovima i potrebi pomlađivanja stranke. To je bio i glavni argument ukidanju Predsjedništva i statutarnom blagoslovu za osnutak Izvršnog odbora SDP-a, tijela sastavljenog od uglavnom mlađih ljudi koje je Račanu trebalo poslužiti kao neka vrsta SDP-ove unutarstranačke vlade.

Izvršni odbor imao je zadatak servisirati stranke po obrascu resora, ali i poslužiti kao poligon za afirmaciju mlađih stranačkih kadrova kojima je Račan bio sklon dati prednost pred starijim kolegama. U stvarnosti, bolji poznavatelji prilika u SDP-u ističu da je Račan sve poslove najčešće morao raditi sam, i upozoravaju da istovremeno nitko od članova Izvršnog odbora nije postao poznatiji nego je bio i prije osnutka tog tijela.

Okuplja se tim za boj sa Sanaderom

Račanovi kritičari unutar SDP-a tvrde pak da njegov glavni cilj nikada nije ni bila afirmacija mlađih, nego stavljanje na led afirmiranih SDP-ovaca koji su mogli, ako ne ugroziti, onda ograničiti njegovu dominantnu poziciju u stranci. Pozicija u kojoj oko sebe nema jakih ljudi idealno je, prema toj interpretaciji, odgovarala uzdrmanom Račanu koji je odmah nakon izbora najbliže suradnike potražio među nestranačkim akvizicijama SDP-a: Ljubo Jurčić, Ivo Josipović ili Neven Mimica nikada nisu imali ambicija napredovati u stranačkoj hijerarhiji - ni biti Račanu konkurencija - a stranci su, istovremeno, mogli osigurati platformu za novi SDP koji bi se, nakon oporbenog mandata, ponovno mogao vratiti na vlast.

Nakon što je shvatio da za prevagu u mrtvoj trci s Ivom Sanaderom to neće biti dovoljno, Račan je okupio glavninu bivših ministara i stranačkih dužnosnika koji će, kao neformalno političko tijelo, uz pomoć predsjednika stranačkih Savjeta (pro)voditi SDP-ovu kampanju za iduće izbore. U tom su timu, uz Jurčića, Mimicu i Josipovića, tu su i Slavko Linić, Željka Antunović, Milanka Opačić, Ingrid Antičević i Zoran Milanović. U ovom modelu, tvrdi jedan od naših sugovornika iz vrha SDP-a, leži i mogući začetak kolektivnog tijela koje bi, prema nekim varijantama, mogao stranku uvesti kroz postračanovo vrijeme.

Prijelomni trenutak

SDP se nalazi pred jednim od prijelomnih trenutaka svoje povijesti i velika je razlika hoće li u njega ući s pobjedom ili s porazom na izborima, smatra dio SDP-ovaca. Ako Račanov najavljeni odlazak s mjesta predsjednika SDP-a uslijedi nakon osvajanja vlasti, model u kojemu bi novi predsjednik oko sebe imao snažno predsjedništvo mogao bi biti, ističu naši sugovornici, solidno rješenje za taj tranzicijski period.

Ako se pak njegov odlazak poklopi s izbornim porazom, u SDP-u bi mogao uslijediti dugi period bespoštedne frakcijske borbe među nekoliko kandidata koji pretendiraju zauzeti Račanovo mjesto (kandidaturu spremaju Željka Antunović, Davorko Vidović, Zvonimir Mršić iz Koprivnice, zatim riječki kadar Zlatko Komadina te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić), borbe koja bi uvelike mogla smanjiti šanse stranke da osvoje vlast u najmanje još jednom izbornom ciklusu.

Bitka za Dalmaciju

Uvjereni da je Dalmacija ključna sredina za pobjedu na sljedećim parlamentarnim izborima, u vrhu SDP-a za dvije najjužnije izborne jedinice pripremaju posebnu strategiju. Prema njoj, bez 20 posto glasova u Dalmaciji nema stabilne vlade u Hrvatskoj, pa su stranački dužnosnici na terenu dobili nalog aktivirati organizacije i proširiti svoju djelatnost na tzv. bijele zone, rubna prigradska područja u kojima SDP još nije prisutan.

Inače, posljednje stranačko istraživanje pokazalo je dramatičan pad popularnosti u nekim dalmatinskim sredinama. U šibensko-kninskoj županiji SDP prema tim rezultatima podržava samo devet posto građana.

Milanović i Gareljić pobjednički aduti

Među onima koji su dobro odigrali svoju ulogu u Izvršnom odboru, stranački kuloari najčešće spominju Zorana Milanovića i Zlatka Gareljića, koji se također nalaze u uskom krugu ljudi na kojima će SDP temeljiti svoj povratak na vlast.

Prvi, promoviran u novu stranačku zvijezdu u usponu, posljednje je dvije godine kao šef SDP-ova Savjeta za vanjsku politiku doživio solidnu afirmaciju u javnosti, dok je drugi kroz sustav edukacije članstva izgradio dobar image unutar stranačke strukture. Ostale će članove Izvršnog odbora unutarnja reorganizacija SDP-a koja se planira nakon idućih parlamentarnih izbora najvjerojatnije preusmjeriti prema tajništvu stranke.

Članovi Izvršnog odbora koji se gasi

Arsen Bauk (analitika), Mirjana Didović (odnosi s medijima), Zlatko Gareljić (edukacija), Damir Gašparović (odnosi sa sindikatima), Mirela Holy (koordinacija Savjeta), Karolina Leaković (izdavaštvo),Zoran Milanović (odnosi sa strankama u zemlji i inozemstvu), Danijel Mondekar (civilno društvo) i Milan F. Živković (politički marketing)