Vjesnik: 13. 06. 2006.

Upravni postupci predugo traju

Odnos između pučkog pravobranitelja i tijela državne uprave se poboljšava, no bilo bi još bolje kada bi se odnos uprave poboljšao prema građanima

Pučki pravobranitelj Jurica Malčić podnio je nedavno izvješće o radu Hrvatskom saboru za 2005., što je bio povod za razgovor s njim.

• U izvješću Hrvatskom saboru apostrofirali ste upravu kao područje u kojem građani najteže ostvaruju svoja prava?

- Temeljna zadaća pučkog pravobranitelja odnosi se na stanje u državnoj i lokalnoj upravi. Stanje su tu poboljšava, no presporo i treba mijenjati odnos prema građanima. Najveći problem je što se dio državne i lokalne uprave još odnosi prema građanima kao vlast, a ne kao javni servis.

• U čemu se to najviše očituje?

- Očituje se u tome da građani čiji upravni postupci traju predugo ne dobivaju, a što je zakonska obveza, obavijest o tome zbog čega postupak toliko traje. To se mora mijenjati jer ako se neki slučaj ne riješi u određenom roku, državna uprava mora obavijestiti građane o razlozima. U mirovinsko-invalidskom, obnovi, denacionalizaciji, imovinsko-pravnim poslovima imamo postupaka, osobito žalbenih, koji traju godinama.

• Možete li navesti neki primjer, gdje ste najčešće intervenirali?

- Ako u spisu vidimo da je riječ o nekom životnom pitanju za građanina, primjerice ako obnova bezrazložno traje dvije, tri godine, interveniramo. Moram istaknuti da se odnos između pučkog pravobranitelja i tijela državne uprave poboljšava, no bilo bi još bolje kada bi se odnos uprave poboljšao prema građanima. Najčešće smo intervenirali kod dugotrajnosti postupaka, iako ima i žalbi na ponašanje službenika, zakonitost i pravilnost postupanja. Nered je uvijek podloga za mito i korupciju.

• Najavljuje se reforma uprave.

- Ona je potrebna, no to ne smije zaustaviti konkretne pomake u provedbi zakona. Zakon o općem upravnom postupku dobra je podloga za postupanje, ali ga treba primjenjivati.

• Kakvo je stanje s Upravnim sudom?

- Na tom sudu ima neriješenih oko 40.000 predmeta, a imamo pritužbi na neriješene predmete iz 2002. i 2003. Upravni sporovi bi se trebali rješavati u manje od tri godine, što se sada smatra razumnim rokom. Upravni postupak ne bi smio trajati dulje od dva mjeseca, jer je tu riječ o primjerice lokacijskim i građevinskim dozvolama, pravima iz mirovinskog osiguranja, a onda spor traje godinama. Treba osnovati ili specijalizirane upravne sudove, ili uvesti dvostupanjsku zaštitu na Upravnom sudu, ali i već sada treba imenovati i nove suce.

• Stanje u pravosuđu?

- Vidim pomake u pravosuđu, u tom smislu što je Vrhovni sud počeo primjenjivati ovlasti kontrole rada nižih sudova. Vrhovni sud je u sklopu programa ažuriranja zatražio od sudova da naprave programe rješavanja predmeta, ali kroz to idu i u analizu referada pojedinih sudaca, što je najbolji put.

• Što je s inicijativom da se uključite u kontrolu ažurnosti sudova?

- Tu sam inicijativu obnovio i ona je u Saboru imala dobar odjek. Građanima treba omogućiti da imaju bolji uvid u rad sudova, a to se može postići preko pravobranitelja. Mogli bismo biti dobar posrednik između građana i sudova da se predmeti brže rješavaju. To se odnosi samo na sudsku upravu, a ne bi značilo miješanje u konkretne sudske postupke.

• U javnosti je prezentirano loše stanje u zatvorskom sustavu, a na to ste upozorili i u izvješću.

- Stanje nije dobro jer se krše prava zatvorenika, ali je bolje nego što se to prikazuje u određenim medijima.

• I segment za štite socijalnih prava je osjetljiv.

- Na tome je velik naglasak, jer će to biti ključno pitanje za sve. Vrlo je nizak prag izdržljivosti nekih kategorija. Socijalno su ugroženi ne samo umirovljenici, pogotovo oni novi, nego i ljudi koji rade kod poslodavaca, obično privatnih, koji krše sva njihova prava. Tu mnogo više trebaju učiniti inspekcije, a pomaci su potrebni i u radnom sudovanju.

Dobra suradnja s ministarstvima

• Kakva je suradnja s državnim tijelima, imaju li dovoljno sluha za vaše primjedbe i sugestije?

- Ove godine smo u tom smislu zadovoljniji, možda i zato što smo baš inzistirali na odgovorima, i to od ministara. Vrlo je mali broj državnih tijela, pogotovo onih središnjih, koji se ne očituju na naše primjedbe i preporuke. Osim pojedinačnih pritužbi, ministre upozoravamo na stanje u pojedinim segmentima njihova resora. Zadovoljan sam njihovim reakcijama jer to završava ili zakonskim inicijativama, ili promjenom podzakonskih propisa.

Biljana Bašić