Vjesnik: 16. 06. 2006.

Finale za Kosovo

Ulazimo u završnicu pregovora o konačnom statusu Kosova koji bi se trebali dovršiti najkasnije do kraja ove godine

MARKO BARIŠIĆ

Ako je suditi prema diplomatskim porukama koje se ovih dana iz međunarodne zajednice šalju u vezi s Kosovom, ulazimo u finale, završnicu pregovora o konačnom statusu te pokrajine koji bi se trebali dovršiti najkasnije do kraja ove godine.

Čini se da te činjenice postaju svjesni i u Beogradu. Tako je i tamošnje ministarstvo vanjskih poslova povodom odluke šefa Unmika (snaga UN-a na Kosovu) Sorena Jessen-Petersena da do kraja lipnja napusti tu funkciju ocijenilo »jasnom porukom da određivanje novog statusa Kosova ulazi u završnu i ubrzanu fazu«.

Nema puno nejasnoća ni u vezi s konačnim statusom tog područja. Nakon prethodnih očitovanja američkih te kasnije britanskih dužnosnika, u kojima su jasno govorili o uvjetnoj neovisnosti Kosova, ovih dana im se priključio i koordinator Europske unije za Balkan Erhard Busek. U intervjuu za »Berliner Zeitung« Busek je, nimalo ne okolišajući, ustvrdio da će nakon crnogorskog referenduma i odluke te republike o izlasku iz državne zajednice, Srbija izgubiti i Kosovo.

Ista poruka gotovo u isto vrijeme Srbiji je upućena i preko utjecajnog »New York Timesa« koji ide i korak dalje navodeći vremenski okvir i način kako će se to dogoditi. Spomenuti list tvrdi da su zemlje članice Vijeća sigurnosti UN-a sve sklonije tome da se Kosovu dopusti da ide svojim putem. »Očekuje se da će Vijeće glasovati o sudbini Kosova do kraja ove godine, ukoliko Srbi i kosovski Albanci, koji mjesecima neuspješno pregovaraju, ne postignu rješenje«, tvrdi »New York Times«.

Ta varijanta raspleta pretpostavlja da bi i Rusija, koja se donedavno tome protivila, mogla glasovati za taj prijedlog, s obzirom da se sve odluke Vijeća sigurnosti moraju donijeti jednoglasno. Doduše, ruski predsjednik Putin još je ranije najavio da bi neovisnost Kosova značila presedan u međunarodnim odnosima. Najavio je da bi u slučaju takvog raspleta kosovskog pitanja službena Moskva mogla »uvažiti« zahtjeve proruskih pokrajina, Južne Osetije i Abhazije za neovisnošću od Gruzije.

Kako bi se izbjeglo da neovisnost Kosova postane pravni presedan za, kako navodi »New York Times«, separatističke pokrete i grupe koje traže neovisnost, taj list tvrdi da će se pokušati donijeti rezolucija koja će biti »toliko specifična« za tu pokrajinu da se drugi na nju neće moći pozivati. Takva rezolucija bila bi i poruka za BiH, u kojoj su predstavnici srpskog entiteta, nakon crnogorskog referenduma, aktualizirali ideju da na taj način provedu svoje izdvajanje iz te države.

Mora se primijetiti da Rusija puno ne tuguje za, kako to tumače u Beogradu, teritorijalnim smanjenjem Srbije. Službena Moskva se relativno brzo i lako prilagodila novim okolnostima, što potvrđuje i njeno priznanje Crne Gore nešto ranije nego je to učinila EU, a čini se da je i pitanje Kosova podredila svojim interesima. Kada je pak riječ o Kavkazu, Rusija prijeti pripajanjem proruskih pokrajina, međutim, primarni joj je cilj, preko tih područja zadržati Gruziju (i Azerbejdžan) u svojoj interesnoj sferi zbog naftnih puteva. Kada je pak riječ o Kosovu, ako uslijedi završnica kakvu zagovaraju EU i SAD a s time se, čini se, slaže i Rusija, moći će se zaključiti kako se bivša Jugoslavija raspala na čak sedam međunarodno priznatih država.