Jutarnji list: 29. 06. 2006.

Rohatinski: Vanjski dug veći za 12 milijardi kuna

Pišu: Suzana Barilar, Nataša Božić

ZAGREB - Crne prognoze nekih od vodećih hrvatskih ekonomista koji već dulje vrijeme upozoravaju da zemlja putuje u dužničku krizu danas su dobile neizravnu potvrdu u podacima koje je u Saboru, podnoseći izvješće o radu Hrvatske narodne banke, iznio guverner Željko Rohatinski.

U posljednje tri i pol godine vanjski dug Hrvatske povećan je sa 15 na 27 milijardi eura, a njegov udio u BDP-u skočio je sa 62 na 85 posto. Troškovi servisiranja tog golemog duga u kratkom roku, naglasio je Rohatinski, mogli bi preskočiti prirast BDP-a.

- Što to znači? Kao prvo, znači bitno smanjenje vlastitog financijskog potencijala zemlje. Drugo, znači ovisnost o stranim izvorima financiranja, a znamo da je ekonomska ovisnost obično praćena i nekim drugim ovisnostima - upozorio je Rohatinski.

Najveću ulogu u rastu vanjskog duga svakako su imale banke, koje su se u te tri i pol godine, naveo je Rohatinski, zadužile 6,7 milijardi eura i njihov vanjski dug raste stopom od 35 posto godišnje. Zbog visokog vanjskog duga Hrvatska je zemlja ranjiva na moguće promjene kamatnih stopa, tečaja, tokove međunarodnog kapitala.

Na rast duga upozorio je i SDP-ovac Mato Crkvenac, no on smatra da njegovo zaustavljanje ne može biti samo zadaća HNB-a. Crkvenac kritizira Vladu jer “nema nikakvih prijedloga i stavova o monetarnoj politici”.

Za mjere HNB-a koje bi trebale spriječiti rast inoduga šef HSP-a kaže da su zakasnjele i pogrešne te kao takve kontraproduktivne. Sa 2300 eura po stanovniku Hrvati su, kažu HSS-ovci, najzaduženija nacija u Europi.

Rohatinski je poručio zastupnicima da je “nastojao obavljati svoj posao najbolje što zna”. - Koliko smo bili uspješni, nije na meni da sudim, ali mislim da u mom poslu nije bilo ničega čega bih se trebao stidjeti - rekao je Rohatinski. Stoga su neki zastupnici njegovo izlaganje nazvali kandidaturom za još jedan mandat s obzirom na to da je, navodno, već postignut dogovor SDP-a i HDZ-a da Rohatinski na čelu HNB-a ostane još šest godina.

Dio zastupnika, ponajprije iz HSP-a i HSS-a, iznio je niz vrlo oštrih i izravnih optužbama na rad HNB-a. Ante Đapić spremno je pobrojao sve “grijehe” središnje nacionalne banke od 2000. godine naovamo - od nesprečavanja propasti Riječke banke do prodaje Zabe i nezaustavljanja rasta vanjskog duga.