Vjesnik: 30. 06. 2006.

Rasplet i za BiH

Inicijativa za izmjenu postojeće strukture BiH dolazi od Političkog odbora Parlamentarne skupštine Vijeća Europe

MARKO BARIŠIĆ

Nakon Crne Gore koja je u ovoj godini postala samostalna država te Kosova čije se definiranje konačnog statusa očekuje do kraja godine, i Bosna i Hercegovina bi u ovoj 2006. ili najkasnije do sredine slijedeće godine mogla doživjeti bitne promjene.

Inicijativa za izmjenu postojeće strukture BiH dolazi ovaj put od Političkog odbora Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. To tijelo priprema rezoluciju kojom poziva političare u BiH da odmah nakon listopadskih izbora nastave pregovore o ustavnim promjenama s tim da se iz budućeg ustava izbaci odredba o entitetskom glasovanju u parlamentu BiH. Upravo je taj model glasovanja bio razlogom propasti nedavnog prijedloga ustavnih promjena koje su usuglašavane pod američkim pokroviteljstvom.

Oni koji su se njima usprotivili, smatraju da bi se njihovim eventualnim prihvaćanjem još više učvrstila podjela BiH na dva dijela te definitivno eliminirao treći konstitutivni narod u BiH, Hrvati, kao politički čimbenik jer bi se sve odluke i o njima mogle donositi i bez njih. Usporedo s prijedlozima o nastavku procesa izmjena ustava, bruxelleska administracija nastavlja svoje inzistiranje da se u BiH, među ostalim, provede reforma policije kojom bi se veći dio entitetskih ovlasti iz tog područja prenio na središnju vlast. Važan dio te refome jest i promjena teritorijalnog ustroja policije koji se više ne bi temeljio na entitetima nego na deset policijskih regija, s tim da te regije ne bi slijedile međuentitetske crte razdvajanja.

Iz Europske komisije je bosanskohercegovačkim vlastima poručeno da bez ispunjavanja tog uvjeta BiH ne može računati na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te zemlje EU što se najavljivalo za kraj ove godine. Najveći protivnici te reforme policije kao i uklanjanja odredbe o entitetskom glasovanju u parlamentu BiH su predstavnici Republike Srpske koji se boje da su te izmjene uvod u nestanak zasebnog srpskog entiteta u toj državi. S druge pak strane Bošnjaci, kojih je najviše u BiH, isključivo podržavaju jačanje institucija središnje vlasti, protive se prijedlozima o decentralizaciji zemlje, čime pojačavaju strahove da takvom politikom žele ostvariti političku dominaciju nad drugim narodima.

Hrvati pak kao najmalobrojniji, daju potporu onim prijedlozima koji im u praktičnom životu omogućavaju primjenu u ustavu zapisane ravnopravnosti s druga dva naroda. S tim u vezi podržavaju i reformu policije kao i odbacivanje odredbe o entitetskom glasovanju u parlamentu BiH. Međutim, inzistiraju i na uređenju Mostara kao jedinstvenog grada ili pak primjenu tog modela (po kojem je vlast unaprijed podijeljena između Hrvata i Bošnjaka bez obzira na rezultate izbora) u nekim drugim mjestima gdje su Hrvati u manjini.

Rok za reformu policije je, kako poručuju iz Bruxellesa, kraj ove godine, dok bi se ustavne promjene trebale dovršiti do sredine slijedeće kada bi se, kako je najavljeno, trebala ugasiti i funkcija visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Čak i u slučaju da se te promjene usvoje, mnogi drže kako bi one za BiH bile tek jedna od faza na putu prema mogućoj političkoj stabilizaciji te zemlje.

Naime, iako to neki nerado priznaju, glavni problem u BiH jest činjenica da su se tri konstitutivna naroda »ugurala« u dva entiteta.